Dugo iščekivani tekst Transpacifičkog partnerstva (TPP) jučer je konačno ugledao svjetlo dana. Riječ je o sporazumu žestoko kritiziranom zbog tajnovitosti kojom su bili obavijeni pregovori koji bi trebao ukinuti trgovinske barijere u državama zaslužnim za ukupno 40 posto svjetskog BDP-a.

Taj je sporazum ujedno i ostavština američkog predsjednika Baracka Obame za novo američko stoljeće. Naime, neosporno će najveći dobitnici ovim sporazumom biti SAD i Japan, dok su najveći gubitnici Kina i Europska unija. Tako je Global Risk Insights izračunao kako će ukidanjem 18.000 različitih carinskih davanja, koje je dogovorilo 12 pacifičkih država, Kina godišnje gubiti 47 milijardi dolara proračunskih prihoda i 57 milijardi dolara prihoda od izvoza. EU bi pak godišnje do 2025. godine trebao ostati bez tri milijarde dolara proračunskih prihoda i 38 milijardi prihoda od izvoza.

Amerika piše pravila 
Riječ je svakako i o novoj viziji svijeta u kojem bi SAD zahvaljujući TPP-u, ali i Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu (TTIP), sličnom ugovoru koji SAD pregovara s EU,  Washington dodatno izolirao Rusiju i Kinu. Da je Kina namjerno isključena iz pregovora o TPP-u potvrđuje i izjava američkog predsjednika Obame, koji je, javlja CNBC, rekao: "Kada više od 95 posto naših potencijalnih klijenata i kupaca živi izvan naših granica, ne možemo dopustiti državama poput Kine da pišu pravila svjetskog gospodarstva. TPP će osigurati da SAD pišu ta pravila".

Sam pregovarački proces oko TPP-a je bio prilično dug. Njegova zigota je nastala još 2006. kada su Brunei, Čile, Singapur i Novi Zeland potpisali Sporazum o transpacifičkom strateškom ekonomskom partnerstvu. Krenuli su pregovori o TPP-u pod paskom SAD-a, a u koje su se uključili Japan, Meksiko, Kanada, Australija, Vijetnam, Malezija i Peru. "Iako postoje brojne poveznice, postoje i brojne razlike između atlantskog i pacifičkog sporazuma. TPP je pregovaran između SAD-a i 11 zemalja koje imaju vrlo različite političke sustave, od komunističkog Vijetnama do neoliberalne Australije. Razlikuju se i njihovi standardi zaštite radničkih prava, okoliša, potrošača, tržišnog natjecanja itd. Rezultat toga je da iste one strahove koje Europljani imaju prema potencijalnom sniženju naših standarda prema američkima, Amerikanci imaju prema svojim budućim pacifičkim partnerima.

Dodajmo tome činjenicu  da su SAD usred izborne godine, što će sigurno zakomplicirati proces ratifikacije u Kongresu", rekla nam je zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan. Da bi tu moglo biti ozbiljnih problema pokazuje i činjenica da se TPP-u protivi Hillary Clinton, najizglednija kandidatkinja demokrata za predsjedničke izbore, pa bi Obama mogao imati ozbiljan problem s prikupljanjem dovoljno ruku za potvrdu toga sporazuma. Zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula rekao nam je kako najnovije informacije potvrđuju već viđenu zabrinutost ekološkim standardima i sustavom zaštite investitora u slučaju spora s državom, zbog čega ne očekuje vrlo brzu ratifikaciju TPP-a.

Jednostavniji pregovori o TTIP-u 
No kako doznajemo od Borzan kada je u sklopu delegacije Europskog parlamenta bila u posjetu Washingtonu ranije ove godine, sugovornici u State Deparmentu i Kongresu su im otvoreno rekli da je za njih TTP prioritet, između ostalog i zato jer smatraju da će pregovori s EU teći jednostavnije jer se radi o zajednici sličnijoj SAD-u. Smatra da sada, kada je TTP ispregovaran, možemo očekivati da će američka strana više diplomatskih i političkih resursa usmjeriti prema TTIP-u. "TTIP je način da se povrati trgovinska ravnoteža i realnost je da je TPP na neki način sredstvo pritiska na EU. No, pregovarači Europske komisije imaju jasan mandat od država članica i Europski parlament je jasno rekao koje su crvene linije preko kojih se ne smije prijeći.

U pregovorima obje strane moraju popustiti, no ako vidimo da je cijena sklapanja sporazuma previsoka u kontekstu sniženja europskih standarda, nećemo ga podržati", rezolutna je Borzan. Picula ističe kako Europska unija ne smije pasivno promatrati sa strane najnovija zbivanja. Ukazuje na činjenicu je da će se 90% svjetskog rasta ostvariti izvan EU, a 30 milijuna poslova već direkno ovisi o izvozu. Zato ne čudi ni sve aktivniji pristup Europske komisije prema trgovinskim sporazuma koji su se nametnuli kao jedan od prioriteta.  

"Najnoviji cilj je, osim nastavka rada na TTIP-u, postavljanje jasnih ciljeva u trgovini s Kinom te pokretanje trgovinskih sporazuma s Australijom, Novim Zelandom, Filipinima i Indonezijom kao i modernizacija postojećih sporazuma s Turskom, Meksikom i Čileom. Ne treba zaboraviti ni TiSA-u (Trade in Services Agreement) u kojem EU sa 24 zemlje raspravlja o liberalizaciji uslužnih djelatnosti koje generiraju 70% BDP-a", doznajemo od Picule. Kao i Borzan napominje da pritom, kvaliteta sadržaja ne smije biti dovedena u pitanje vremenskim rokovima. Jednako tako, senzacionalističke izjave o špijunskim sobama i teorijama zavjere ne smiju biti poluga za sabotažu. "TTIP i ostali sporazumi mogu biti od velike koristi za male i srednje poduzetnike koje postojeće administrativne barijere uvelike ograničavaju, pa samim time i za Hrvatsku", zaključuje Picula.
 

Šuica: TTIP je također i jedinstvena prilika za hrvatske izvoznike

Cilj TTIP sporazuma je povećanje izvoza i ulaganja između Europe i SAD-a, ostvarivanje neiskorištenog potencijala transatlantskog tržišta, rast kroz povećan pristup tržištu, usklađenost zakona i ujednačenost standarda. S druge strane, TPP ne uživa veliku potporu američkih političara kao ni američke javnosti zbog manjka zaštite američkih radnika te je stoga dosta neizvjesna njegova budućnost. TPP, kao sporazum između Amerike i pacifičkih zemalja bi predstavljao oko 40% svjetske ekonomije. Zbog toga i rasta novih ekonomija, pogotovo na dalekom istoku, EU bi polagano gubila na konkurentnosti te nam je zbog toga važan TTIP.

Također smatram da TPP neće biti poluga za brže donošenje TTIP-a, mi nećemo snižavati svoje standarde nego moramo pronaći način koji će zadovoljiti obje strane. Institucije EU-a su odradile ogroman posao kako bi postigle visoku razinu zaštite za svoje građane, stoga nećemo pristajati ni na kave kompromise vezane uz europske standarde. Već sam i prije upozoravala da
trebamo biti oprezni oko TTIP-a i da moramo uzeti u obzir sve aspekte u sporazumu kako naši građani ne bi bili oštećeni ni u jednom području, a odlučni smo da nećemo raditi ustupke na uštrb zdravlja i sigurnosti hrane. Smatram da je potrebno dobro razmotriti sve činjenice i pronaći najbolje rješenje jer o TTIP-u će se još  dosta raspravljati.

TTIP je također i jedinstvena prilika za hrvatske izvoznike te će investitori s obje strane Atlantika imati lakše uvjete poslovanja o čemu ovisi i rast hrvatskog gospodarstva. Malim i srednjim tvrtke bi se olakšalo poslovanje jer bi TTIP trebao ukloniti nepotrebne troškove, administrativne prepreke i pojednostaviti postupke. Stvorila bi se najveća svjetska zona slobodne trgovine što bi trebalo izazvati gospodarski rast s obje strane Atlantika i stvoriti stotine tisuća novih radnih mjesta. Prema procjenama Europske komisije, TTIP bi EU godišnje donio veći prihod od 119 milijardi eura dok bi američka ekonomija profitirala s oko 95 milijardi eura godišnje. U konačnici, hrvatsko gospodarstvo uvelike ovisi o europskim ekonomskim kretanjima te će TTIP na njega utjecati sigurno više nego gospodarska politika aktualne Vlade.