Obilje jeftinog novca u globalnom financijskom sustavu potaknulo je najveći uzlet mega spajanja i preuzimanja kompanija od svjetske financijske krize 2008. godine, pri čemu je njihova vrijednost do kraja rujna bila gotovo 90 posto veća nego u istom razdoblju lani.

Od siječnja do rujna ove godine u svijetu je već dogovoreno 45 spajanja i akvizicija kompanija, redom u vrijednosti većoj od 10 milijardi dolara, pokazuju podaci Dealogica. Ukupna vrijednost spajanja dosegnula je 1.200 milijardi dolara i veća je za 89 posto nego u istom lanjskom razdoblju.

Najnoviji je primjer prošlotjedna objava američkog farmaceutskog diva Pfizera, proizvođača Viagre, da planira kupiti Allergan, proizvođača Botoxa čija tržišna vrijednost premašuje 110 milijardi dolara.

Novi val velikih spajanja krenuo je u Sjedinjenim Državama da bi 2014. prešao u Europu, konstatira Tangi Le Liboux iz konzultantske kuće Aurel BGC. "Na raspolaganju je ogromna količina gotovine, kamate su iznimno niske a krediti se mogu dobiti po dobrim uvjetima", kaže Le Liboux.

"Anorganski rast može biti laka opcija, ali može također uključivati i rizike za velike strukture", upozorava. Teško je "spajati kulture", dodaje Le Liboux, prizivajući u sjećanje spajanje Nokije i Alcatel-Lucenta.

Tu ocjenu potvrđuje spajanje AOL-a i Time Warnera u prvom desetljeću 21. stoljeća, dogovoreno za vrijeme internetskog balona i potom otkazano. Posrijedi je možda najgore spajanje u korporativnoj povijesti, dijelom i zbog sukoba kultura dvije kompanije koji se nije mogao uspješno riješiti.

Jeftini novac privlačan je ipak direktorima koji žele 'kupiti' rast umjesto da ga sami stvaraju, posebno u razdoblju umjerenog gospodarskog rasta. "Zbog niske inflacije kompanijama je jako teško postići organski rast", napominje Philip Whitchelo iz Intralinksa, kompanije koja je specijalizirana za poslovne mreže i prati aktivnosti spajanja i akvizicija. Inflacija blizu nule može pritisnuti prihode, dodaje. "Velike kompanije oslanjaju se u ostvarivanju rasta na akvizicije i geografsko širenje."

U sektoru proizvodnje piva Anheuser-Busch InBev, div čiji portfelj uključuje brendove poput Beck'sa, Budweisera i Stelle Artois, sprema se preuzeti konkurenta SABMiller u sklopu transakcije vrijedne više od 120 milijardi dolara kada se uključi i dug. InBevova je ponuda motivirana, između ostalog, pristupom tržištima s najvišim stopama rasta u svijetu, uključujući ona u Africi gdje je SABMiller prisutan još od zlatne groznice u Johannesburgu u drugoj polovini 19. stoljeća.

Nakon posustajanja rasta na tržištima u nastajanju val spajanja krenuo je natrag prema razvijenim gospodarstvima, napominje Herve Jauffret iz Ernst and Younga, koji je upravo dovršio istraživanje o tom trendu. "Ulagači ponovo pokazuju apetit za zrela gospodarstva – SAD, Njemačku, Englesku", konstatira Jauffret.

U Francuskoj je kralj spajanja milijarder Patrick Drahi, utemeljitelj telekomunikacijske grupe Altice, koji je u nekoliko mjeseci potrošio čak 30 milijardi dolara i na kraju je u svibnju kupio američkog kablovskog operatera Suddenlinka, a u rujnu i Cablevision.

"Novac nije skup i pravi je trenutak za takve transakcije. Kompanije koje iza njih stoje imaju iskustva sa smanjenjem troškova i restrukturiranjem ali moraju biti na oprezu jer tržište počinje primjećivati granice zaduživanja", upozorava Fabien Laurenceau iz francuske brokerske kuće Aurel BGC. 

 Unatoč rizicima, val velikih spajanja čini se da će potrajati. "Čini se da će se u 2016. oblikovati umjeren ali dobar početak za globalne aktivnosti spajanja i akvizicija nakon, kako se predviđa, rekordne 2015. godine", Intralinks navodi u svom izvješću, procijenivši da će ove godine broj takvih transakcija porasti 8 posto u odnosu na lani te nadmašiti razine prije globalne financijske krize.