Diljem svijeta na tržištima rada vlada kaos. Nezaposlenost je visoka u brojnim zemljama, osobito među mladima. Istovremeno, brojne tvrtke izvještavaju o problemu pronalaženja kvalificiranih radnika. Rekordan broj ljudi odlazi u mirovinu, dok bi mnogi više voljeli raditi, makar i na pola radnog vremena ili honorarno.

Informacijska tehnologija istisnula je radnike čak i dok je otvarala nova radna mjesta.  Ovi kontradiktorni znakovi i trendovi simptom su niza temeljnih nesrazmjera između onoga što poslodavcima treba i talenata zaposlenika koje bi oni željeli zaposliti. Na svijetu još nikad nije bilo toliko visokoobrazovanih ljudi; ipak krize u Europi, polagani oporavak u Sjedinjenim Američkim Državama i uspon gospodarstava u nastajanju ukazuju na prethodno prikrivene nedostatke na tržištu rada.

Njihovo ispravljanje zahtijevat će širok raspon političkih intervencija. Problem započinje s obrazovnim sustavom koji je nekad bio učinkovitiji ne samo u odgoju i obrazovanju novih generacija, već također u njihovom razvrstavanju u obećavajuće karijere. Nažalost, škole i sveučilišta nisu se znatno promijenili tijekom posljednjih 30 godina, unatoč činjenici da je u svijetu rada došlo do prevrata epskih razmjera. Obrazovanje i stručno usavršavanje putem interneta uzelo je zamaha u korporativnom svijetu, ali sveučilišta se i dalje tome suprotstavljaju. Inflacija troškova također značajno utječe na pristupačnost visoko kvalitetnog obrazovanja većini populacije. 

Brze tehnološke promjene
Mladi ljudi predstavljaju dvije različite skupine izazova. U većini zemalja, populacija u dobi između 16 i 30 godina podijeljena je u dvije vrlo različite skupine. Neki su visoko obrazovani, ali imaju poteškoća s pronalaženjem posla primjerenog njihovim vještinama, te se pridružuju skupini podzaposlenih. Ostali nisu imali prilike za obrazovanje ili su napustili školu. U nekim zemljama, cijela generacija mladih ljudi može biti izgubljena jer kreatorima politika i tvrtkama nedostaje odvažnosti za eksperimentiranje s novim idejama, konceptima i shemama. U međuvremenu, brze tehnološke promjene, uključujući rasprostranjenu digitalnu i proizvodnu djelatnost, oduzele su poslove brojnim ljudima u dobi između 50 i 65 godina.

Uslijed pokušavanja prilagodbe promjenjivim tržišnim uvjetima, tvrtke nastoje uspostaviti poslovanje ispočetka, što često podrazumijeva zapošljavanje novih zaposlenika s različitim vještinama. Nakon što izgube svoje relativno dobro plaćene poslove, brojni stariji zaposlenici ili odlaze u prijevremenu mirovinu ili prihvaćaju znatno manje privlačna zanimanja.To predstavlja ogroman izazov, jer nije lako prekvalificirati veliki broj ljudi koje istiskuju nove tehnologije.

Vlade i tvrtke odgovorne su za pronalaženje rješenja, što implicira troškove vezano uz obrazovanje i stručno osposobljavanje, kao i na prenamjenu radnih mjesta u cilju prilagođavanja postojećim vještinama. Naposljetku, jedan od najvećih izazova s kojim su suvremena društva suočena je pronalaženje rješenja za desetke milijuna umirovljenika, dok očekivani životni vijek kontinuirano raste. Ljudi iznad 65 godina mogu ponekad biti zahvaćeni kognitivnim nazadovanjem, no oni često imaju korisne vještine i obilje iskustva.

Nema financijskog, drušvenog niti gospodarskog smisla isključiti ih iz radne snage – osobito uslijed činjenice da bi mnogi među njima voljeli raditi pola radnog vremena ili honorarno.  Vlade moraju prilagoditi zakone i regulativu kako bi se u potpunosti iskoristila ta skupina iskusne radne snage, dok tvrtke trebaju razmišljati kreativno po pitanju učinkovitijeg iskorištavanja honorarnih zaposlenika ili onih zaposlenih na pola radnog vremena. Nije potrebno naglasiti da bi rješavanje tog problema smanjilo pritisak na mirovinski sustav. 

Riznica talenata
Imigracija je drugi fenomen po pitanju kojeg je neophodno djelovati s velikim oprezom. Žalosno je da je upravo u trenutku u kojem bi popuštanje restrikcija vezanih uz imigraciju pomoglo tržištima rada, svijet suočen s porastom ksenofobnih stavova i politike. Vladine i građanske organizacije moraju preuzeti vodeću ulogu i pomoći javnosti u shvaćanju da imigracija može – a i ona to i čini – potaknuti društveni i gospodarski napredak.

U globalnom gospodarstvu koje je sve više bezgranično, sustav nacionalnih država koji smo naslijedili nameće suviše ograničenja slobodnom kretanju ljudi, dok je većina tih ograničenja kontraproduktivna. Međutim, pozitivan razvoj događaja je da je feministička revolucija napokon počela utjecati na tržište rada. Diskriminacija na temelju spola i dalje je problem, no svjedočimo rastućem broju žena koje obnašaju važne poslovne funkcije. Žene su ili primarni ili jedini privređivač u oko 40% američkih kućanstava koja se sastoje od dva roditelja i barem jednog djeteta u dobi ispod 18 godina. Od iznimne je važnosti nastaviti s kapitaliziranjem tog trenda. Raznolikija i dublja riznica talenata ključna je za postizanje održivog gospodarskog rasta. 

Kontroverzne teme
Kaos na tržištu rada neće biti suzbijen sve dok vlade i tvrtke ne razriješe zastrašujući skup pitanja vezanih uz obrazovanje, prilike za mlade i za one starije dobi, prednosti i mane imigracije i stremljenja žena. Nažalost, te su teme često politički kontroverzne. Stoga dobro funkcioniranje tržišta rada neizostavno nalaže čvrsto vodstvo i otvoreni um. 

© Project Syndicate, 2015.