Hrvatska prehrambena industrija ponovno svjedoči svoju golemu žilavost. To najbolje ilustriraju svakako podaci o poslovanju za prvih devet mjeseci 2015. gledani naspram ostvarenja koje su pojedine kompanije iskazivale za isto razdoblje 2014. godine. Većina tvrtki s liste iz ovog sektora mahom je ostvarila rast i prihoda i dobiti, tek je nekolicina njih rezultatski posrnula, bilo na prihodu ili dobiti, odnosno kroz iskazani gubitak.

Javno dostupni podaci deset prehrambenih kompanija, konkretno onih čije su dionice uvrštene na Zagrebačku burzu, otkrivaju da je Ledo ne samo perjanica među brojnim članicama koncerna Agrokor nego je rekorder i u ovom poretku, zasjela je na sam tron ovogodišnje liste najuspješnijih hrvatskih tvrtki. Ledo je naime, između dva posljednja rujna svoj prihod povećao za 240 milijuna kuna, na dvije milijarde i 15 milijuna kuna dok je neto dobit rasla sa lanjskih 206 na 303 milijuna kuna na kraju ovogodišnjeg rujna.  Solidan skok zabilježila je i Atlantic grupa, čiji je ukupni prihod na godišnjoj razini bio veći za 178 milijuna kuna te je dosegnuo četiri milijarde kuna dok je dobit imala nešto sporiji tempo, uvećana je sa 223 na 228 milijuna kuna.

S obzirom da je u proljeće ove godine u rad puštena nova tvornica energetskih pločica vrijedna 100 milijuna kuna, Atlantic za 2016. već sada ima visoka očekivanja. Na trećoj poziciji ove liste čvrsto su zasjeli Čakovečki mlinovi, tvrtka u kojoj većinski udjel imaju supružnici Ružica i Stjepan Varga koji je istodobno i predsjednik Uprave. Ta je kompanija između dva rujna svoje prihode uspjela povećati za 75 milijuna kuna, iznosili su 912 milijuna, a dobit je rasla za 12 na 39 milijuna kuna. Uspješna turistička sezona ostavila je značajan pozitivan trag na poslovanje, kažu u upravi čakovečke tvrtke, njihove pekarnice u Opatiji i Zadru ostvarile su vrlo visoke indekse rasta, što im je poseban izazov za dogodine, a usto su, navode, ostvarili visoki rast proizvodnje i prodaje mlinskih proizvoda primarno industrijskim potrošačima.

U Čakovcu imaju velika očekivanja i za ostatak 2015., ciljaju ostati ostati lider u prodaji maloprodajnih pakovina brašna. I šećerana Viro zabilježila je rast prihoda naspram lani za 30 milijuna kuna, pa je rujan 2015. zaključen sa 726 milijuna kuna. Ovaj dobar trend međutim, kvari poslovni minus koji za prva tri kvartala iznosi 20 milijuna kuna, no to je znatno manje u odnosu na lani kada je iskazan gubitak od 133 milijuna kuna.  

Podravkina akvizicija
Koprivnička Podravka na strani prihoda u međugodišnjem razdoblju rasla je 25 milijuna kuna, na dvije milijarde i 561 milijun, no dobro kreiranom politikom racionalizacije troškova ovogodišnja dobit značajno je veća nego lani, rasla je za 49 milijuna na 131 milijun kuna. U povijesnoj dimenziji ove tvrtke 2015. godina ima velike reference s obzirom na preuzimanje slovenskog Žita, čiji godišnji prihod iznosi oko 900 milijuna kuna. S tom akvizicijom koprivnički prehrambeni div u 2016. iskazat će nove financijske konture, pa bi konsolidirani prihod mogao nadmašiti 4,5 milijardi kuna.  

Neovisna konzultantica Zvjezdana Blažić u čijem je fokusu interesa upravo prehrambena industrija podsjeća da je taj sektor već davno zacrtao strategiju izvoza kao model svoga dugoročnog održiva razvoja. Ulazak Hrvatske u Europsku uniju i izlazak iz Cefte tijekom 2013. i 2014. poljuljao je uhodane izvozne kanale, no vanjskotrgovinski podaci već za prvo polugodište 2015. potvrđuju da je hrvatska prehrambena industrija opet uhvatila pozitivan trend, ističe Blažić.

"Sve se više izvozi, a manje uvozi. Izvoz prehrambenih proizvoda u 2014. rastao je 10,9 posto, a u prvih šest mjeseci 2015. godine 18,2 posto, uz istodobno usporavanje rasta uvoza. Snažan rast izvoza bilježe proizvodi mesne industrije, gdje raste izvoz goveđeg mesa, piletine, ovčjeg i kozjeg mesa, pa čak i izvoz svinjetine. Ostvaren je rast izvoza 21 posto, uz rast uvoza od 4,9 posto. Izuzetan rast u izvozu ostvaruju i mesne prerađevine, kobasice i slično s rastom izvoza većim od 35 posto," kaže Blažić koja očekuje da će prehrambeni sektor znati iskoristiti sredstva iz fondova EU. 

EU promocija 
Naime, početkom listopada Europska komisija je utvrdila nova pravila i novu politiku promocije – "Enjoy, it's from Europe" – kojom prehrambenom sektoru želi pomoći da se probije na nova međunarodna tržišta, konsolidira svoj položaj na tržištima gdje već prodaje, ali i potakne svijest europskih potrošača o naporima koje poduzimaju europski proizvođači hrane u osiguranju kvalitete svojih proizvoda. Nova politika EU promocije predviđa povećanje sredstava sa dosadašnjih 60 milijuna eura na 111 milijuna u 2016. godini do 200 milijuna eura u 2019. godini. Što se pak domaćeg dvorišta tiče Blažić podsjeća na velika očekivanja prehrambene industrije od Strategije pametne specijalizacije, koja je temelj za korištenje sredstava za istraživanje i razvoj i gdje je sektor prehrane i biotehnologije jedan od prioriteta.