Svjedoci smo da se izbjeglička kriza ne zaustavlja, a sve turističke zemlje kojima izbjeglice prolaze ili se zadržavaju počinju razmišljati o utjecaju te krize na turizam. Turizam se često i nepotrebno smatra "jako osjetljivom" gospodarskom aktivnošću iako su svjetski trendovi turizma dugoročnije gledano stabilni i u rastu.
Informirana tržišta
Istina jest i da dolazi do povremenih oscilacija, odnosno padova turističkog prometa koji su vrlo često vezani uz različite krize, od gospodarskih, pa do onih koje uvjetuju sve češće vremenske neprilike (kiše i poplave, uragani, snježne neprilike, suše), ili onih koje su nastale ljudskim djelovanjem (požari, terorizam, ratovi, bolesti). Što zapravo znamo o međuodnosu sigurnosti i turističkih kretanja!? Sigurnost je osnovna ljudska potreba i prema odavna prihvaćenoj hijerarhiji američkog psihologa A. Maslowa (1943), potreba za sigurnošću jedna je od primarnih, a odnosi se na slobodu, stabilnost, zaštitu, isključivanje straha od svih nesigurnih situacija. Stoga i nastaju izbjegličke krize jer ljudi uvijek prvo traže podmirivanje svojih temeljnih potreba.
Prema navedenoj hijerarhiji, potreba za odmorom se ubraja u viši rang potreba, nije temeljna i može se zadovoljiti i na različite načine – ovisno o fazi životnog ciklusa u kojem se nalaze pojedinci. Rezultati mnogih tržišnih istraživanja ukazuju da potencijalni turistički potrošači, sigurnost gotovo uvijek doživljavaju jednim od glavnih preduvjeta za izbor destinacije provođenja odmora. U devedesetima je Hrvatska kao zemlja u čijem su se dijelu odvijala ratna zbivanja, bilježila izuzetno smanjen turistički promet i to samo na područjima koja su bila sigurna za dolazak (npr. Istra). Iako nas tradicionalno najviše posjećuju bliza i tržišta koja su dobro informirana o stanju u našoj zemlji ipak su trebale proći godine da bi se turizam ponovno "osovio na noge".
Situacija u kojoj se sada nalazi Hrvatska i u kojoj se može naći za nekoliko mjeseci, na našu se sreću ipak razlikuje od situacije u kojoj smo se nalazili zbog Domovinskog rata. No, ono što nam ne ide na ruku su slike koje putem medija dolaze i do naših potencijalnih gostiju koji ipak na odmoru ne žele biti blizu bilo kakvih izbjegličkih okupljališta ili ruta, ne žele dolaziti u situaciju velikih čekanja na granicama i sl. Sigurnost je jedno od obilježja ponude koju pratimo dugi niz godina u TOMAS istraživanjima ("Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj", Institut za turizam) i ona je od kraja devedesetih u našim primorskim destinacijama vrlo dobro ocijenjena.
Slika organizirane zemlje
Dakle, prava i potpuna informacija koju pravodobno možemo uključiti u davanje informacija tržištu može mnogima olakšati donošenje odluke o destinaciji koju žele posjetiti. Iskustva kriznog menadžmenta diljem svijeta pokazala su da posjetiteljima treba pružiti istinite informacije i to na vrijeme.Možemo biti sretni što izbjeglička kriza nije utjecala na ovogodišnju turističku godinu, ali svakako moramo biti oprezni, osluškivati tržište i pružiti odgovore koji se od nas očekuju kako bi nas potencijalni gosti i nadalje uključivali u krug poželjnih destinacija. U tome će pomoći i slika organizirane i gostoljubive zemlje.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Mislim da je kod nas sve savršeno organizirano u svezi organiziranog prolaza izbjeglica kroz zemlju i ne odstupanja od zadanih koridora što sigurno pridonosi sigurnosti zemlje.
Međutim problem će nastati na službenim granicama osobito sa Slovenijom ukoliko se izbjeglički val nastavi do turističke sezone, budući da će veliki granični prijelazi biti okupirani izbjeglicama, a o onima sa Srbijom da i ne govorimo, budući da je to izbjeglička ruta.
Postavlja se pitanje gdje će turisti završiti, a odgovor je samo jedan: neće pomoći niti plavo more, niti ikakva ulaganja, svi će završiti u Španjolskoj, Italiji, Portugalu, a oni dubljeg džepa na Cipru ili Malti.
Uključite se u raspravu