Mikrofinanciranje u Europi brzo postaje važan alat za smanjivanje društvene i financijske isključenosti kroz financijske usluge poput mikrofinanciranja i mikroosiguranja, ali i nefinancijske kao što su edukacije i mentorstva. Europski mikrofinancijski sektor pruža izlaz svima s margine društva te im, osim što pomaže u samozapošljavanju, omogućuje i zapošljavanje drugih.

Velika je to prilika i za hrvatsko gospodarstvo i ujedno šansa da svoj puni potencijal ostvari barem dio od vojske nezaposlenih Hrvata. Tako je prema podacima Europske komisije 2013. godine 121.270 mikropoduzetnika, odnosno onih koji zapošljavaju do deset ljudi i imaju godišnji prihod do dva milijuna eura, koristilo neki od oblika mikrofinanciranja. S obzirom na to da u prosjeku mikropoduzeća i start-upovi stvaraju dva radna mjesta, 2013. godine u Europi su mikropoduzetnici stvorili oko 250 tisuća radnih mjesta. Štoviše, prema podacima Europske komisije čak 85 posto svih novih radnih mjesta u Europi nakon izbijanja financijske krize otvorili su mikropoduzetnici.

I ne samo to, mikropoduzetnici, a posebno društveni poduzetnici u pravilu su mnogo otporniji na krizu i tržišne potrese nego njihovi veći kolege. Istodobno, mikrofinanciranje potiče i lokalna gospodarstva, a pridonosi i rastu poreznih prihoda. Ti se benefiti često ne uzimaju u obzir, a koliko je to površno gledanje pokazuje britanski alat "društveni povrat ulaganja" prema kojem je u Velikoj Britaniji svaki euro uložen u mikropoduzeća generirao 3,6 eura. Upravo taj multiplikacijski potencijal vrlo će brzo ojačati ulogu mikrofinanciranja kao jednu od ključnih poluga pokretanja investiranja i rasta u Europi.

"U razdoblju od 2010. do 2013. Europska unija i Europska investicijska banka u svrhu mikrokreditiranja izdvojile su po 100 milijuna eura, što je multiplikacijskim učincima trebalo omogućiti 46.000 mikrokredita ukupne vrijednosti pola milijarde eura. Unatoč tome što zacrtan cilj nije u potpunosti ostvaren, pa je dodijeljeno 35 tisuća mikrokredita ukupne vrijednosti 333 milijuna eura, rezultati su bili iznenađujući. Stvoreno je 60.800 radnih mjesta, a više od polovice mikropoduzetnika tvrdi da je zahvaljujući mikrokreditima uspjelo povećati svoje prihode", rekao nam je Max Uebe, voditelj odjela za zapošljavanje mladih, poduzetništvo i mikrofinanciranje pri Glavnoj upravi za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje Europske komisije.

Europski zaokret
Zato je Komisija za razdoblje od 2014. do 2020. odlučila pokrenuti Program za zapošljavanje i društvene inovacije (EaSI). Ukupno gledano, 96 mil. eura EaSI jamstava preko Europskog investicijskog fonda (EIF) trebalo bi omogućiti više od pola milijarde eura dostupnih za 30.800 mikrokredita i 1000 kredita za društvene poduzetnike.  "Koncept mikrokreditiranja teško se probijao u Europi gdje je čak i danas uvriježen stav kako je takav oblik financiranja za nerazvijene zemlje s južne Zemljine hemisfere. Međutim, kriza je taj stav poprilično promijenila, a promijenila su se i vremena. Tako su prije 25 godina mladi uglavnom željeli biti državni službenici, dok danas mahom žele biti poduzetnici. S obzirom na to da se oni mogu mnogo teže financirati kod komercijalnih banaka, jedini izlaz im je mikrokreditiranje", doznali smo od Marije Nowak, doajenke mikrokreditiranja u Europi te osnivačice i i predsjednice francuskog ADIE Internationala.

Inače, Europska komisija i Europski investicijski fond ne bave se izravnim kreditiranjem mikropoduzetnika, već to rade putem financijskih posrednika, rekao nam je Per-Erik Eriksson, čelnik Odjela za mikrofinancijska ulaganja EIF-a. Međutim, i financijskim posrednicima će itekako olakšati posao jer je EIF institucija s AAA kreditnim rejtingom. Potvrdila je to i Tania Sousa, direktorica marketinga Millenium BCP-a, poslovanja za mikrokreditiranje najveće portugalske banke BCP, pokrenutog 1999. u okviru društveno odgovornog poslovanja te financijske kuće. Rekla nam je kako su prije jamstava EIF-a odobravali mikrokredite uz kamatnu stopu od 19,5 posto, dok ona sada iznosi šestomjesečni Euribor + 6 posto.

Zdrava sinergija
Predsjednik uprave jednog od mlađih financijskih posrednika Microfinance Irelanda Michael Johnson istaknuo nam je kako je za njihov start 2012. godine prikupljen novac od irske vlade, EU, ali i privatnih banaka. Tvrdi da s bankarskim sektorom u Irskoj imaju zdravu sinergiju, jer ih ne zanimaju klijenti Microfinace Irelanda, koji su im prerizični za odobravanje kredita. Međutim, rado ih kasnije preuzmu, nakon što korisnici mikrokredita stanu na noge i pokrenu uspješno poslovanje. Stoga im, sve češće, upravo komercijalne banke šalju nove potencijalne korisnike.

"Ne poslujemo i ne mjerimo uspjeh i dobit prema kriterijima banaka. Rezultate mjerimo društvenom i ekonomskom dobiti. Pomažemo da se u poslovni svijet otisnu ljudi koji često za to ne bi dobili priliku. Ne tražimo od njih nikakvo jamstvo ili sudužnike. Jedino jamstvo je povjerenje", objasnio nam je Johnson poslovni model Microfinance Irelanda. Zanimljivo je da, unatoč tome što je jedino jamstvo povjerenje, udio loših kredita, čak ni u ovako turbulentnim vremenima nije velik. Doduše u portugalskom Millenium BCP-u on iznosi između 10 i 15 posto, no u francuskom ADIE-u, koji posao mikrofinaciranja brusi već 25 godina, iznosi samo tri posto.

Prilika i za izbjeglice
"Razlog je što smo u stalnom kontaktu sa svojim korisnicima, pomažemo im u niveliranju njihovih poslovnih planova i često im pružamo svu potrebnu logističku podršku da bi njihova poslovna ideja uspjela", otkrila nam je tajnu gotovo zanemarivog udjela loših kredita Marie Degrand-Guillaud, direktorica marketinga ADIE-a.Mikrofinaciranje bi moglo biti i odličan odgovor na izbjegličku krizu. Ukazuje na to i primjer Iračana Saida al-Obaidija. On je 2008. morao napustiti svoju rodnu zemlju i novu domovinu je pronašao u Belgiji koja mu je dala politički azil.

"Bilo mi je teško kada sam došao u Belgiju, posebno mi je bilo teško naći posao. Cijelog sam života popravljao elektroničke uređaje i taj posao zaista volim, no nisam znao kako početi u ovoj zemlji. Poznanik me uputio na MicroStart i oni su mi odobrili prvi kredit, kojim sam otvorio svoju radionicu. Nakon što sam ga otplatio, novim kreditom preselio sam se u veći prostor. Trećim mikrokreditom dozrio sam da mogu samostalno biti na tržištu. Ako želiš uspjeti, moraš voljeti svoj posao, imati dobar plan i imati pristup mikrokreditiranju", ispričao nam je svoju poduzetničku priču al-Obaidi.

Sve ide preko HBOR-a i HAMAG BICRO-a

Jačanje europskog fokusa na mikrokreditiranje dobra je prilika i za domaće male poduzetnike. Premda su svima puna usta važnosti malih i srednjih tvrtki kao generatora zapošljavanja i rasta, mali poduzetnici i dalje teško dolaze do zajmova. Bankama su prerizični jer one ni nisu prirodni izvor kreditiranja početnika, a na domaćem tržištu nema specijaliziranih financijskih institucija koje se isključivo bave mikrokreditiranjem. Poticanje poduzetništva i olakšavanje pristupa kreditiranju zasad je u principu na državi, odnosno Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR) i agenciji za poticanje malog gospodarstva HAMAG BICRO. Uz njihova jamstva kojima na sebe, odnosno u konačnici na državni proračun, preuzimaju rizike nevraćanja kredita, s bankama imaju linije za mikrokredite. Od početka godine razvojna banka ima program mikrokreditiranja u suradnji s Europskim investicijskim fondom uz potporu EU za mikropoduzetnike. Novac je namijenjen fizičkim i pravnim osobama koji zapošljavaju do 10 zaposlenika i godišnjim prihodom do 2 milijuna eura. Najviši iznos kredita je 25.000 eura uz rok otplate do pet godina uključujući poček do godine dana. Program se provodi putem poslovnih banaka koje su ugovorile suradnju s HBOR-om te banka utvrđuje kamatnu stopu ovisno o rizičnosti klijenta, a zahvaljujući ugovoru o jamstvu razvojne banke i europskog fonda traži se manje instrumenata osiguranja, samo zadužnice i(ili) mjenice te hipoteka na imovini, ali iskuljivo onoj koja se nabavlja iz kredita. Uz izdavanje jamstva, do sredine prosinca u HAMAG-u je otvoren program mikrokreditiranja za poduzetnike početnike. Kredit je namijenjen za ulaganja u osnovna i obrtna sredstva, najviše do 120.000 kuna uz kamatnu stopu od 0,99 posto i rok otplate do pet godina. (A. Blašković)