Sven Müller, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), u intervjuu "jedan na jedan" odgovarao je na pitanja Mislava Šimatovića, glavnog urednika Poslovnog dnevnika.

Iako je Fond s financiranjem krenuo tek unatrag dvije i pol godine količina sredstava s kojim raspolažu neprekidno raste. U 2013. godini potrošilo se, iz ove perspektive skromnih, 30 milijuna kuna, 2014. pak 170 milijuna kuna, dok je 2015. za sada rekordna s čak 900 milijuna kuna sredstava s ukupnim potpornim intenzitetom teškim između 3,5 i 4 milijarde kuna ukupne vrijednosti. Muller u poslovanju Fonda najbolji dijelom smatra projekte, ulaganja i implementaciju inovacija, pa je u sklopu Poslovnog Uzleta grada Supetra okupljenim poduzetnicima približio djelatnost Fonda kao i prednosti koje mogu iskoristiti, te za sljedeću godinu najavio dodatno osnažen investicijski kapacitet Fonda.

Istaknuvši da Brač ima ogroman potencijal, upozorava da se on može i puno bolje iskoristiti. Unatoč velikom i kvalitetnom potencijalu, izostao je dugogodišnji kvalitetan marketing, tvrdi. Svjestan da stvari idu nabolje, kaže da Brač ima sličnu situaciju kao ostatak Republike Hrvatske: „Ako imate poduzetne ljude na čelnim mjestima, uspjeh neće izostati. Zadnjih godinu i pol dana u grad Supetar uloženo je 7 milijuna kuna kroz 16 projekata.“

Apelirajući i na tvornicu za preradu ribe „Sardina“ da okrene energetskoj učinkovitosti, jer svaka konzerva sardina i svaka boca ulja u svoju cijenu imaju uračunat energetski trošak, supetarskim poduzetnicima sugerira okretanje prema gorivu iz biomase, i to iz otpada poput komine i koštica masline jer u njima postoji jeftin energetski potencijal. Sve priče oko plina i nafte, kao i ulozi Rusije i Ukrajine u svemu tome, utječu isključivo na one koji nisu energetski osviješteni, Mullerov je stav, dok Fond nudi puno programa za udruge, zadruge, općine, županije i industriju općenito.

Ujedno je otvorio je prostor za sljedeće Šimatovićevo pitanje, a to je uloga Fonda u turističkom sektoru. Uloga Fonda je da korisnik, poduzetnik ili obrtnik poštujući neke od osnovnih pravila energetske učinkovitosti može povući sredstva čime proizvodna jedinica postaje jeftinijom i samim time i konkurentnijom. Pojašnjavajući koliki je energetski trošak samog turizma, kaže: „U Hrvatskoj od ukupne energetske potrošnje samo na zgrade otpada gotovo 40 posto. Ako svoje turističke kapacitete poput hotela, apartmana i ostalog, učinite energetski učinkovitijima, možete za 40 do 50 posto smanjiti potrošnju energije. Cijena hotelskog smještaja ovisi o energetskoj bilanci, a s novim energetskim modelom ona može biti znatno niža, dakle i konkurentna na tržištu.“ Zbog perioda isplativosti ulaganje u energetsku učinkovitost jedno je od boljih na koje se pojedinac može odlučiti. „Ako u kuću ili pogon uložite 50 tisuća kuna, vama se svake godine doživotno vraća i do 10 tisuća. Nije riječ o pasivnoj uštedi, već o nečemu što će baštiniti i vaši potomci. Fond daje značajne potpore, pa tako više ne ovisite o cijenama nafte i derivata, odnosno fluktuacijama na tržištu.“ Upozorava kako nikako nema mjesta radu na crno jer se radi o javnom novcu.

Što se suradnje i sudjelovanja u županijskim programima tiče, Muller hvali odnos sa Splitsko – dalmatinskom županijom koju opisuje odličnom na području otpada, građevinarstva i energetske učinkovitosti. Sinergijski efekt smatra ključnim za uspjeh jer bi županiji bilo vrlo teško samostalno investirati s obzirom da se ne radi o kapitalnim, već skupu pojedinačnih i manjih investicija. „Investicijski se val počeo okretati, ljudi više ne čekaju politiku već politiku potiču na djelovanje.“, kaže. I dok je ranije Fond funkcionirao preko jedinica lokalne samouprave, Muller upozorava kako je tad broj prijava i realizacija projekata energetske učinkovitosti uvelike ovisio o tome tko je na vodećim pozicijama. „Tamo gdje čelnik bio poduzetan, ni Fond nije mogao puno napraviti. Sad smo se otvorili prema svima koji se žele prijaviti i prošle je godine ta odluka rezultirala s 1500 prijava i 700 realizacija, a ove s 12 tisuća prijava i 10 tisuća realizacija. Naši inženjeri još uvijek ne spavaju, ali zahvaljujući njihovom radu imamo odlične rezultate.“

Na pitanje donosi li iduća godina promjene za Fond, Muller je najavio nove velike mogućnosti sredstava Europske Unije. Fond će između ostalog postati i posredničko tijelo za kohezijske i strukturne fondove, čime se otvara put i za globalna poticajna sredstva. „Shvatili smo da samo oni koji imaju inicijalni kapital za angažiranje konzultanata može doći do sredstava. Sredstva su strogo namjenska i procedura je stroga, pa se obični građani obično ne žele uhvatiti u koštac s procesom. Ovdje upravo nastupamo mi u Fondu, i to usmjeravanjem novca kroz nas., kaže Muller.

Mullerovi planovi za budućnost nisu skromni. Fond nastavlja dalje, još bolje i s još većim sredstvima, kaže. Tvrdi da su za uspjeh Fonda jednim dijelom zaslužni i gradovi, općine te poduzetnici, a drugim zaposlenici Fonda koji zbog opsega posla ponekad nisu ni spavali. „Poslujemo po kriterijima klasičnog biznisa i u projekt ulažemo jedino ako ima marketinšku i tržišnu održivost.“, i nastavlja da pred kraj godine Fond planira potrošiti i stare zalihe akumulirane pasivnošću. „Ponosni smo na 100 – postotnu projektnu realizaciju, a sljedeće ćemo godine premašiti i ovogodišnje rezultate.“ Napominje kako Fond ne investira porezni novac, već prihoduje od onih koji okoliš – onečišćuju. „Igramo se Robina Hooda. Uzimamo od onih koji zagađuju da bismo smanjili njihov utjecaj.“, veli Muller.

Šimatovića su zanimala sredstva i investicijski potencijal FZOEU-a, odnosno 130 milijuna kuna manje u proračunu nakon ukidanja parafiskalnih nameta. „Naše smo troškove revidirali po osnovnim načelima menadžmenta naše troškove, ali i dalje prihodujemo milijardu kuna godišnje te isti iznos i rashodujemo. Iako smo nekoć reciklažeru za automobile plaćali 70 lipa po kilu sirovine, ukidanjem takvih nelogičnosti na koje nitko godinama nije obraćao pažnju okrenuli smo se tržišnim principima. Danas dajemo kunu po kilogramu materijala građanima koji svoj otpadni automobil želi zbrinuti na pravilan način.“

Na kraju je bilo riječi o generalnom problemu imovinsko – pravnih pitanja i vlasništva koji koče poduzetništvo svake regije, pa tako i supetarske. „Ako to spojite sa sporim pravosuđem i godinama čekanja, vi ste u pat poziciji“, tvrdi, nakon čega je pozvao svakog načelnika, gradonačelnika i župana, kao i sve administrativne dionike da zajedničkim snagama otklone dio po dio problema.