"Domaće bolnice su većinom u zadovoljavajućem stanju, iako među njima ima dosta velika razlika. Puno ih je još u paviljonskom tipu gradnje, sa starom amortiziranom opremom. Ove godine montirano je 6 CT aparata i jedan magnet, a još imamo dva ugovora za magnete do kraja godine, no ima još puno prostora za ulaganja", kaže Dragan Korolija-Marinić iz Ministarstva zdravlja.

"Stanje na Sv. Duhu je dobro, imamo relativno novu opremu iako uvijek može biti kvalitetnije. Ušteda su u uvođenju novih tehnologija, novim pristupima u liječenju", kaže Dragan Schwarz iz kliničke bolnice Sv. Duh koja je uspostavila inovativne načine liječenja radiokirurgijom.

Iako važna, ne može sve počivati na tehnologiji, upozorava Mladen Fogec iz Siemensa. "Tehnologija može samo ubrzati postavljanje dijagnoze, no ključni su liječnici. Ako želite opstati morate ulagati, Hrvatska se mora priključiti svijetu i razvijati centre izvrsnosti, i omogući najboljima najbolju moguću dostupnu tehnologiju", kaže Fogec dodajući da Siemens godišnje izdvaja više od 4 milijarde eura u istraživanje i razvoj u kojem radi 28.000. S njegovim mišljenje slaže se i Gordan Lauc iz tvrtke Genos koji upozorava da je najtužnije kad se kupi oprema, a onda se ne koristi. "U Hrvatskoj se apsolutno ne ulaže u ljude, ni u edukaciju ni poslije u cjeloživotno učenje. Istu plaću imaju ljudi radili ili ne radili, a trebamo napokon početi razlikovati ljude koji znaju i rade", kaže Lauc.

Može li razlike napraviti privatni kapital? "Privatni kapital ponekad može jednostavnije i brže reagirati, ulaganjem u pravu opremu. Moderni aparati omogućuju kraće vrijeme pregleda, ne i manju kvalitetu, čime se smanjuju liste čekanja, ali novom tehnologijom može se ranije otkriti bolest čime se omogućava brži povratak na posao", ističe Igor Borić iz Specijalne bolnice Sv. Katarina.

U nove tehnologije treba puno ulagati, ali one donose donose i značajne uštede. "Uspoređujemo li radiokirurgiju i klasičnu, raspon uštede je oko 58 posto kad su u pitanju arteriovenske malformacije. Tehnologija pojeftinjuje određene operacije, ubrza protok, oporavak i ako to ignoriramo zdravstvo će stagnirati", upozorava Schwarz. "Bitna je dijagnostika, dok ne znate što trebate liječiti ne može to ni liječiti. Naš osnovni problem je nedostatak edukacije jer, primjerice, većina doktora kad je studirala nije se učilo o molekularno dijagnostici", kaže Lauc.

Kako bi trebala izgledati bolnica 21. stoljeća? "Bila bi to moderna zgrada, energetski učinkovita, s novom opremom koja manje zrači. U njoj su zaposlenici dobro motivirani, nije im teško ostati duže jer su za to dobro plaćeni, a 'workflow' je izvanredno posložen i informatika sve to prati. Tome svi težimo. ", kaže Korolija- Marinić.

"Inovacija podrazumijeva poboljšavanje ljudskih života i često je bazirana na tehnologiji, ali ovisi o ljudima", kaže Jürgen Jost iz Philipsa. Kompanija u SAD-u testira 'hospital to home' tehnologije da su ljudi bolnicama povezani mobilnim uređajima što rezultira kraćim boravkom u bolnicama, nižom smrtnosti pa zdravstvo po mjeri evidentno ima svoje primjene.