Hrvatski zdravstveni sustav ima jak privatni sektor, posebno u specifičnim djelatnostima poput ortopedije, ali i dijelu zdravstvenog turizma, no kad smo imali naznake jačanja uloge privatnog zdravstvenog osiguranja došlo je do bunta, te još uvijek traje javna rasprava o toj temi, podsjetio je na panelu o ulozi privatnih osiguravatelja ministar zdravlja Siniša Varga istaknuvši da privatni sektor u hrvatskom zdravstvu još uvijek ima mnogo prostora za razvoj.

Ministar doduše upozorava da i po mjerilima Svjetske zdravstvene organizacije Hrvatska ne može imati više od jednog osiguravatelja u osnovnom obveznom zdravstvenom osiguranju, s obzirom na broj stanovnika, jer se sustav s manje od pet milijuna ljudi treba bazirati na solidarnosti.

“To osiguravatelji znaju, kao što im je poznato da imaju jako puno prostora u dodatnom zdravstvenom osiguranju”, kaže Varga.

Privatni osiguravatelji ne slažu se s tim. Dean Klemente Maletić, član uprave Croatia zdravstvenog osiguranja podsjetio je da Njemačka ima 40 privatnih osiguravatelja u obveznom osiguranju, što je jedan na 500 tisuća stanovnika, pa po tome Hrvatska može imati njih pet ili šest.

“Aktualna zakonska regulativa ne pruža ravnopravnost u poslovanju u odnosu na Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), a vjerujem da ni u Zavodu nisu zadovoljni. Smatramo da država treba biti samo regulator, a privatnici da trebaju operativno provoditi propise. Nemamo manevarski prostor ni u dodatnom osiguranju, i u bolnički sustav smo mi privatnici lani uplatili samo 100 milijuna kuna. Nedostaje nam dijalog s Ministarstvom zdravlja”, kaže Maletić.

Ravnateljica Zavoda Tatjana Prenđa Trupec potvrdila je da ni HZZO nije zadovoljan uvjetima za razvoj dopunskog osiguranja koje bi se prema planovima trebalo izdvojiti u posebnu tvrtku u vlasništvu države.

“Mi se nemamo snage boriti s privatnim osiguravateljima koji imaju značajno veće budžete za marketing”, kaže Prenđa Trupec. Ipak, HZZO još uvijek drži najveći dio kolača u dopunskom osiguranju u iznosu od 1,5 milijarde kuna, dok privatnici zajedno drže oko 200 milijuna kuna. 

Dalibor Đurkan, član uprave Merkur osiguranja smatra da oni koji donose zakone i odluke u obzir moraju uzeti dugoročne trendove, starenje stanovništva, rast kroničnih bolesti, nove tehnologije, koje hrvatski čisti susta solidarnosti ne može sam podnijeti.

“Nije pitanje hoće li doći do te kritične točke, nego kad će do toga doći. Ovakav sustav u budućnosti neće moći biti održiv bez većeg prihoda i većeg udjela privatnog osiguranja”, smatra Đurkan. 
Jadranka Primorac, članica upravnog vijeća Specijalne bolnice Sv. Katarina, koja je osnovana privatnim kapitalom, pojasnila je kako njena bolnica surađuje s privatnim osiguravateljima u dodatnom osiguranju, te je do sad u bolnici obrađeno 23 tisuće pacijenata. Primorac je inače protiv dopunskog rada liječnika, koji će biti moguć sukladno novom Pravilniku za liječnike koji budu dovoljno učinkoviti u svojim javnim bolnicama.

“Naša iskustva pokazuju da je najbolje odvojiti privatno i javno, jer kombinacija nužno stvara sukob interesa, a i liječnici su mnogo više posvećeni poslu i pacijentima kad su na jednom mjestu”, smatra Primorac.

Željko Krznarić, predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora također je protiv dopunskog rada na način da liječnici odrađuju osam sati u javnoj ustanovi, pa nastavljaju rad kod privatnika. Krznarić se međutim slaže da bi jačanje dodatnog zdravstvenog osiguranja povećalo prihode bolnica i zadržalo doktore u Hrvatskoj.