Agencija za poljoprivredno zemljište pripremila je četiri pilot projekta kojima će u 2016. prvi puta od osamostaljenja države konačno započeti postupak komasacije poljoprivrednog zemljišta, najavila je ravnateljica Blaženka Mičević na međunarodnom stručnom skupu o komasaciji održanom u srijedu u Zagrebu.

"Komasacija nije izvlaštenje, nije otimačina zemljišta, već integracijski proces koji pridonosi razvoju poljoprivrednog sektora, te oživljavanju i održivom opstanku ruralnih prostora," naglasila je Mičević. Proces je, kaže, trebao krenuti još ove jeseni, no odgođen je jer Ministarstvo graditeljstva još nije dostavilo granice urbanih područja, što je uvjet za utvrđivanje zona raspoloživih za komasaciju. U Agenciji te podatke očekuju najkasnije do kraja ove godine.  Odabranim pilot-lokacijama, zbog njihovih brojnih specifičnosti, na terenu će se izravno snimiti sva (ne)spremnost kako vlasnika zemljišta tako i županija, odnosno gradova i općina koji također imaju aktivnu ulogu u komasaciji.

Udbina u Ličko-senjskoj županiji stavljena je na listu jer to područje ima golemi potencijal, a nenaseljeno je. Cerovlje u Istri uključeno je zbog brojnih parcela i znatno viših cijena zemljišta naspram ostatka županija. Podturen u Međimurju pak pamti dobra iskustva iz komasacija u bivšoj državi te želi što prije krenuti u novo okrupnjavanje posjeda, za razliku od Zdenaca iz Virovitičko-podravske županije, gdje je mahom riječ o golemim obraslim površinama, ali i negativnim sjećanjima na socijalističku komasaciju, kad su hektari vlasnicima nasilno uzimani zbog poljoprivrednih kombinata. Dobra okolnost je što vlasnici zemljišta koji prihvate poziv za sudjelovanje u komasaciji neće imati nikakvih troškova.

Naime, u proračunu Ministarstva poljoprivrede za 2016. rezervirano je 12 milijuna kuna, a usto u programu ruralnog razvoja do 2020. za ovu su namjenu raspoloživa još 32 milijuna eura. Hrvatska ima dugu povijest komasacije, prva je provedena još 1776. No, od osamostaljenja države 1991. komasacija je, čulo se na skupu, zapela u induciranoj komi. Izgubili smo dva i pol desetljeća, pa i u ovom segmnetu znatno zaostajemo u odnosu na sve države iz regije, ali i šireg okruženja. Turska tako za komasaciju godišnje izdvaja 200 milijuna dolara, na tome dnevno radi 1000 osoba i u kalendarskoj godinu obuhvate milijun hektara.