Krunoslav Ris, direktor kompanije Betaware koja razvija softver za 'smart city', svoju karijeru započeo je u velikoj kompaniji, no kad je dosegao plafon, sreću je potražio u privatnom biznisu. "Prvi koraci bili su vrlo, vrlo teški. Počeo sam kao obrtnik, brzo došao do dobrih poslova, ali nam nisu plaćali pa nas je Porezna uprava blokirala i to je bio kraj", kaže Ris koji je u drugom pokušaju uspješno izdignuo tvrtku za razvoj softvera koja danas broji 24 zaposlena i posluje u pet zemalja.

Inače, na drugom panelu pod nazivom 'Izazov generacije – mali biznis, svijet velikih mogućnosti' poduzetnici su se osvrnuli na svoje prve korake, često maćehinskom odnosu države i banaka prema njima, ali i zaključili da ni u Hrvatskoj nije sve tako crno. "Da se danas javi na natječaj za posao u Ministarstvu financija Ris bi danas bio prekvalificiran", sa smješkom se nadovezuje načelnik Sektora za gospodarstvo u Ministarstvu financija Krešimir Dragić. "Sustav naprosto ne prepoznaje takve jer je obrazovanje ne teži kreativnosti nego ju ubija. Država mora riješiti problem na način vam ne poklanja ribu već da vas nauči loviti", kaže Dragić. Prema njemu ključni problem poduzetništva su šuma propisa u kojoj se teško snaći i visoka cijena novca koja dovodi u pitanje održivost poslovanja u dugom roku.Prve korake poduzetnicima treba olakšati baš onako kako to već radi Ministartvo poduzetništva i obrta, samo još brže, bolje i više, rezolutna je pomoćnica resornog ministra Zdenka Lončar.

"Treba pravovremeno objavljivati informacije, pojednostavniti i pojeftiniti ulaz u poduzetničke vode", kaže Lončar dodajući da je poduzetnicima početnicima na raspolaganju čitav niz mjera, poput mikrokredita između 120.000 kuna uz kamatnu stopu po 0,99 posto i poček 6 mjeseci. Tu su i jamstveni programi, potpore za nove tvrtke, a tek slijedi cijeli niz aktivnosti.Mogu li banke pomoći poduzetnicima i kako? "Uloga banke nije da šakom i kapom dijeli kapital. To možda radi Mamić na svadbama, ali naša uloga je drugačija", vrlo je plastičan Zoran Kureljušić, izvršni direktor Sektora za marketing i malih i srednjih poduzeća u PBZ-u. Napominje da banke postaju poduzetnicima potpora nakon testiranja inicijalne poduzetničke ideje. "Banke nisu na početku dobar partner jer klijentima u kratkom roku moramo vratiti depozite, zato se oslanjamo na poduzetničke inkubatore. Kasnije im možemo biti dobar sparing partner da testiraju dobru ideju", poručuje Kureljušić.

Problem nenaplate jedan je od ključnih, a likvidnost nikoga ne zanima, mišljenja je pročelnica zagrebačkog ureda za gospodarstvo Mirka Jozić. "Mi dozvoljavamo da se ljudima ne plati račun, dok sam ja dužna platiti PDV jer će me inače odmah blokirati. Apsurd je time i veći jer isto vrijedi i ako su neplatiše državne firme", kaže Jozić i pita se tko je i kako odredio granicu da tvrtke ne moraju platiti PDV dok ne naplate račun ako imaju godišnji prihod do tri milijuna kuna. "Zašto obveza plaćanja PDV-a ne prebaci na onog neodgovornog koji ne može platiti, a naručuje proizvod ili uslugu? Zato jer likvidnost nikoga ne zanima. Država prvo mora pospremiti stvari kod sebe", kaže Jozić. Porezna uprava dosta pobošljala odnos prema građanima u posljednje vrijeme, ali biti trebala biti još više 'friendly', dodaje Dragić.

"Potrebno nam je još jednostavnije postupanje, a kazniti one koji varaju. Ako uhvatite one koji varaju državu treba ih se najstrože kazniti, a ne da se šetaju na špici ili da budu na televiziji", kaže.Na pitanje kako poduetnici kreativci se snalaze u šumi propisa Nikola Žinić iz agencije Bruketa&Žinić kaže su oni dosta 'easy going' kompanija. "Na početku smo imali super savjet staraca: ne troši više nego što imaš pa smo se uglavnom financirali sami. Znam da se moji u financijama primaju za glavu kad dolazi neki novi propis i stalno proučavaju, a najgore nam je kada se stvari preko noći mijenjaju", kaže. Uspoređujući tržišta na kojima posluju, od Azerbajdžana do Austrije, vrijedi ona stara: što zapadnije od nas, to je uređenije.

"Krenuli smo 1995. kad je poduzetnička u Hrvatskoj poduzetnička klima bila katastrofalna, no naučili smo se prilagođavati", kaže Žinić. Da je ipak najbitnije ustrajati, ističe vlasnica tvrtke Metal Koncept Ljubica Prlić. "Svi kažu da je teško, ali nije bilo baš tako jako teško, no je najbitnije ne odustati. Danas imamo iste djelatnike od starta. Izvozimo puno u EU, posebno više nakon ulaska EU. Konkurentni smo po cijenama, ali ne želimo raditi ispod bilo koje cijene", kaže Prlić.

Ris dodaje da je "u Francuskoj valuta plaćanja sutradan, izuzetno nekorektno i smatra se bezobraznim da svoj novac čekate dulje od tri dana".Mnoge su tvrtke svjesne da je izlaz iz krize u svježem kapitalu od izvoza. No kolika je opasnost da uz odljev mozgova, i tvrtke pobjegnu u inozemstvo? Nije to ni loše, slažu se panelisti, jer ako država želi da tvrtke u Hrvatskoj rade i plaćaju poreze, mora početi tržišno razmišljati. "Ne žele baš svi biti poduzenici i direktori, puno je tu nameta i obaveza, neprospavanih noći, ali nije tako loše. Kad imamo otvorena radna mjesta, prvo što nas ljudi pitaju da li mogu ići van raditi, ali ni u Njemačkoj baš ne padaju pečeni piceki s neba", zaključuje. 

Zoran Kureljušić, PBZ

Pitanje smjene generacija kod malih poduzetnika

Jedan od aspekata poduzetništva o kojem se rijetko govori, a posebno zanima banke, jest pitanje smjene generacije kod poduzetnika. "U Danskoj na 55. rođendan dobijete čestitiku s pitanjem tko je vaš nasljednik. Smjena generacija dobro funkcionira u tek 35 posto slučajeva, a nas bankare jako zanima tko je nasljednik i treba znati da je prosječni poduzetnik u Hrvatskoj u zoni kritične tranzicije. Kako smo obratili pozornost startupove tako moramo i na ovo pitanje. Ako prodajem uspješan kozmetički salon, tko ga hoće kupiti? Za to moramo osigurati infrastrukturu", kaže Kureljušić.