Najznačajniji trgovinski sporazum jedne generacije – tako strani mediji opisuju Trans-pacifičko partnerstvo (TPP), sporazum koji će stubokom promijeniti svjetsku trgovinu.

Usmjeren protiv Kine
Sporazum je postignut u ponedjeljak u Atlanti nakon petodnevnih maratonskih pregovora, a potpisalo ga je 12 država. To su SAD, Kanada, Australija, Novi Zeland, Meksiko, Japan, Vijetnam, Malezija, Bruneji, Singapur, Čile i Peru. Sporazum bi trebao preoblikovati mnoge sektore, izmijeniti cijene cijelog niza proizvoda, pa čak i povećati radnička prava u Vijetnamu. No, jedan od glavnih mu je ciljeva – trgovinska izolacija Kine.

Naime, namjera je američke administracije da TPP ojača utjecaj SAD-a u istočnoj Aziji i pokuša usporiti rast Kine. No, Kini vrata TPP-a nisu zatvorena, barem tako tvrde američki dužnosnici. Kinesko je ministarstvo trgovine pak toplo pozdravilo sklapanje sporazuma izrazivši nadu da će "promovirati i zajednički doprinijeti azijsko-pacifičkoj trgovini, investicijama i ekonomskom razvoju". Kada ga nacionalni parlamenti usvoje, TPP će smanjiti ili u potpunosti ukinuti trgovinske prepreke za 18.000 kategorija robe. Sporazum je u utorak biznismenima predstavio predsjednik Barack Obama koji je svjestan da ga u američkom Kongresu čeka teška borba za izglasavanje TPP-a.

Za sada se može čuti kako prigovore na sporazum država koje čine 40 posto svjetskog BDP-a imaju i republikanci i demokrati. Jedan od kandidata za predsjedničku nominaciju među demokratima, Bernie Sanders, upozorava da će TPP rezultirati ukidanjem američkih radnih mjesta i utjecati na potrošače. "U Senatu učinit ću sve što mogu da srušim TPP", poručio je preko Twittera. Republikancima pak smeta što sporazum ograničava, naprimjer, mogućnost duhanskim kompanijama da tuže vlade zbog pokretanja antipušačkih kampanja.

Utjecaj na dva sektora
TPP posebno značajne reperkusije ima na dva sektora – farmaceutsku i prehrambenu industriju. Predviđeno je da članice dadu farmaceutskim kompanijama najmanje petogodišnji pristup kliničkim podacima koji su korišteni u procesu dobivanja odobrenja za nove lijekove. U pregovorima je dosta dobro prošao Novi Zeland u kojem je sjedište najvećeg svjetskog izvoznika mliječnih proizvoda, Fonterre. Novi je Zeland tražio povećani pristup američkom, kanadskom i japanskom tržištu, a dobio je ukidanje 93 posto barijera na navedenim tržištima te još u Meksiku i Peruu. "Razočarani smo što nisu ukinute sve carine na mliječne proizvode, ali sve u svemu ovo je vrlo dobar sporazum za Novi Zeland", izjavio je premijer John Key, a prenosi Reuters. 

Ubrzava li sada TTIP?
S europske točke gledišta sklapanje TPP-a označava mogućnost možda bržeg sklapanja drugog velikog cilja Obamine vanskotrgovinske agende – Transatlantskog trgovinskog i investicijskog partnerstva (TTIP). Pregovori o slobodnoj trgovini između Europe i Amerike započeli su prije više od dvije godine, a kako sada stvari stoje, predsjednik Obama neće dočekati njihov kraj do isteka mandata za 15 mjeseci. Cecilia Malmström, europska povjerenica za trgovinu pozdravila je sklapanje TPP-a kao dobru vijest za svjetsku trgovinu u cjelini.

"To je također dobra vijest za trgovinske pregovore između SAD-a i EU jer će se obje strane sada moći više fokusirati na razgovore", dodala je Malmström, a prenosi Financial Times. S druge pak strane, vrlo je izvjesno da će dodatni zastoj u pregovorima doći u siječnju 2017. kada u Bijelu kuću uđe novi stanar. Prema mišljenju analitičara, nova će administracija u Washingtonu željeti pregledati što je sve dogovorila prijašnja administracija. Prema riječima bivšeg švedskog trgovinskog pregovarača Hosuk Lee  Makiyame koji prati pregovore o TTIP-u, studije su pokazale da će sklapanje TTIP-a donijeti Europi tek održavanje sadašnje razine industrijske proizvodnje.