Krajem lipnja bruto inozemni dug Hrvatske iznosio je, prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), 48,9 milijardi eura ili 113 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), pri čemu je prema prethodnom mjesecu smanjen, dok je na godišnjoj razini porastao za 5,4 posto.

Hrvatski bruto inozemni u lipnju je zabilježio pad na mjesečnoj razini drugi mjesec zaredom, i to za 345 milijuna eura, odnosno 0,7 posto, no analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) ističu kako je ukupni vanjski dug i tijekom drugog ovogodišnjeg tromjesečja nastavio s rastom na godišnjoj razini.

Navode da stope godišnjeg rasta ukupnog vanjskog duga datiraju još od kraja 2013., s tek jednom iznimkom u travnju prošle godine. Tako je krajem lipnja, u odnosu na isti mjesec 2014., vanjski dug bio viši za 2,5 milijarde eura ili 5,4 posto, dok je u odnosu na kraj prošle godine porastao za gotovo 2,3 milijarde eura ili 4,8 posto.

Pritom su obveze prema inozemnim vjerovnicima najviše porasle u sektoru opće države, čiji je vanjski dug krajem lipnja iznosio 16,3 milijarde eura, što je za 34,1 milijun eura ili 0,2 posto više u odnosu na svibanj, ali i 2 milijarde eura ili 14,1 posto više nego u lipnju lani.

"Tako je krajem lipnja država zauzela visoko drugo mjesto, s udjelom od 33,4 posto, u ukupnom bruto inozemnom dugu. Štoviše, povećala je taj udio za 0,3 postotna boda u odnosu na prethodni mjesec", poručuju iz RBA.

Dodaju i kako je, šire gledano, ukupna bruto inozemna zaduženost javnog sektora dosegnula 19,6 milijardi eura te je krajem lipnja činila preko 40 posto ukupnog bruto inozemnog duga Hrvatske.

Inozemni dug privatnog sektora je, pak, krajem drugog tromjesečja iznosio 29,3 milijarde eura, što je 250 milijuna eura ili 0,8 posto niže u odnosu na svibanj.

Također, navode analitičari RBA, u lipnju je primjetan nastavak trenda razduživanja privatnog sektora prema inozemstvu i na godišnjoj razini – u odnosu na isti mjesec lani inozemni dug privatnog sektora je niži za 0,9 posto, odnosno 281 milijun eura, što je dominantno posljedica razduživanja financijskog sektora.

Naime, pojašnjavaju, dug monetarnih institucija na kraju drugog tromjesečja iznosio je 8,2 milijarde eura, što predstavlja pad na mjesečnoj i godišnjoj razini od 2,9, odnosno 8,5 posto.

Razduživanje ostalih privatnih financijskih institucija, osim monetarnih financijskih institucija, potvrđuju podaci o njihovom godišnjem padu zaduženosti za 15,6 posto te je krajem lipnja njihov dug iznosio 2,9 milijarde eura.

Vanjski dug ostalih domaćih sektora za koje ne jamči država iznosio je krajem lipnja 11,7 milijardi eura, od čega se najveći dio, veći od 98 posto, odnosi na privatna nefinancijska poduzeća koja, kažu iz RBA, bilježe laganu tendenciju rasta inozemne zaduženosti.

U uvjetima visoke likvidnosti i povoljnijih tržišnih uvjeta zaduživanja, dodaju, vanjski dug sektora privatnih nefinancijskih poduzeća krajem drugog tromjesečja dosegnuo je 11,5 milijardi eura, što je 270 milijuna eura ili 2,4 posto više u odnosu na lipanj 2014.

Iz RBA navode i kako je smanjenje ukupnog bruto inozemnog duga na kraju drugog ovogodišnjeg tromjesečja u odnosu na prvo tromjesečje iznosilo oko 300 milijuna eura, a prema posljednjim informacijama HNB-a, više od polovine tog iznosa odnosi se na povoljan utjecaj međuvalutnih promjena i ostalih prilagodbi.