Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR)  jedna je od najvažnijih financijskih ustanova u našoj zemlji, čiji bi angažman trebao poticati razvoj gospodarstva i uravnoteženi razvoj općenito. O jačanju kreditne aktivnosti, sufinanciranju EU projekata, suradnji s leasing kućama te centralnoj poziciji HBOR-a za sve investicije koje kandidiraju za Junckerov plan pričali smo s Martinom Jus, članicom Uprave HBOR-a.  

Nedavno je Vlada usvojila Odluku kojom se HBOR-u povjerava više poslova vezanih uz suradnju s Europskom investicijskom bankom i Europskim investicijskim fondom na provedbi Plana ulaganja za Europu, tzv. Junkerovog plana? Kakva su vaša očekivanja?
Već dugi niz godina vrlo uspješno surađujemo s EIB-om i EIF-om i upravo zato je Vlada povjerila HBOR-u ovaj  važan i značajan zadatak. Od sada će HBOR  biti centralna točka u Hrvatskoj za sve investicije koje će se kandidirati za Junckerov plan. Radi se o ulaganjima u MSP, u istraživanje i razvoj, u inovacije, prometnu infrastrukturu, zaštitu okoliša, obrazovanje te ulaganja u ostala strateška područja koja utječu na rast nacionalnih ekonomija. U okviru Junckerova plana, očekujemo daljnje jačanje suradnje pa tako s EIB-om, koji će u okviru ovog plana prvenstveno podržavati velike tvrtke te velike infrastrukturne i druge investicije, već radimo na razvoju novih, još povoljnijih modela financiranja velikih tvrtki te velikih privatnih i javnih ulaganja. A, s EIF-om, koji je usmjeren prvenstveno na MSP i mala srednje poduzeća (od 250-499 zaposlenih) radimo na mogućnosti korištenja novih garancija na kreditne portfelje, po uzoru na jamstveni model CIP-a, a čiji će se benefiti preliti na krajnje korisnike u vidu olakšanog pristupa financiranju.  

S gospodarskim oporavkom i rastom raste i potražnja za kreditima HBOR-a. Kakav je trend u ovoj godini?
Trend je jako dobar. Potražnja za kreditima HBOR-a raste i već sada možemo konstatirati da je gospodarski rast u ovoj godini probudio investicijsku aktivnost i privatnog i javnog sektora. U prvih osam mjeseci udvostručili smo broj odobrenih kreditnih zahtjeva koji se popeo na brojku od 1240. Vrijednost novih kredita u navedenom razdoblju iznosila je 4,25 milijardi kuna, dakle rast od 119 posto. Ukupna aktivnost HBOR-a koja uključuje i izdane garancije, poslove osiguranja izvoza i aktivnosti fondova za gospodarsku suradnju iznosila je gotovo sedam milijardi kuna. Važno je da je porastao udjel kredita za nove investicije čak na 80 posto, a ostatak su krediti za obrtna sredstva. Udjel investicija 2010. bio je svega 16 posto što najbolje pokazuje da se danas gospodarstvo ubrzano oporavlja i da poduzetnici ponovno snažno ulažu u proširenje ili potpuno nove kapacitete.

Koliko zahtjeva imate u pipelineu? Kako brzo rješavate te nove zahtjeve?
U ovom trenutku preko 600 milijuna kuna kredita je u pripremi kroz suradnju s bankama, te imamo još preko 5 milijardi kuna direktno kroz HBOR, što u obradi što u najavi. Što se tiče duljine procedure odobrenja kredita ona u prosjeku traje do tri tjedna. No da li će to biti uistinu tri tjedna ili kraće, a iznimno i do 30 dana ovisi o tome da li se kredit odobrava putem poslovne banke ili direktno. Važna informacija za sve poduzetnike, potencijalne komitente HBOR-a je da na vrijeme dostave potpunu i ispravnu dokumentaciju. 

Da li se ova odobrenja odnose samo na poduzetnički sektor?
Da, pretežito na sektore turizma i industrije, posebno izvozno orijentirane industrije. U sektoru gospodarstva koji uključuje velika poduzeća ostvaren je rast sa 677 na 1.04 milijarde kuna ili 53 posto. U sektoru malih i srednjih poduzeća rast je bio sa 514 na 755 milijuna ili 47 posto. U sektoru turizma u zadnjih godinu dana odobrili smo 1,43 milijarde kuna novih kredita. No, značajan rast, čak tri i pol puta, ostvaren je i kod financiranja infrastrukturnih projekata i to s 376 na 1.35 milijardi kuna. Ovi projekti odnose se na javna i privatna poduzeća te na infrastrukturu jedinica lokalne samouprave gdje smo značajno olakšali proceduru odobravanja kredita.

Što ste sve učinili na jačanju kreditne aktivnosti. Koliko znam, prošla godina bila je opterećena sa značajno manjim plasmanima?
Unutar HBOR-a pokrenuli smo reorganizaciju koja je doprinijela većoj efikasnosti sustava. S gotovo istim brojem ljudi ove godine odobrili smo dvostruko više kreditnih zahtjeva nego u istom razdoblju 2014. Uspostavili smo model praćenja izgradnje brodova u brodogradilištima koja ne prolaze proces restrukturiranja. Povećali smo marže poslovnim bankama za kredite MSP-a sa 1 na 2 postotna boda po svim programima kreditiranja. Započeli smo suradnju s bankama po modelu tzv. okvirnih kredita, te otvorili suradnju s leasing društvima. Nastavili smo provedbu modela podjele rizika, a novost je da se to primjenjuje i na kredite za obrtna sredstva. Kreirali smo četiri nova programa kreditiranja i to mikrokreditiranje uz garanciju EIF-a, kreditiranje EU projekata za privatni i javni sektor te ruralni razvoj, a trenutno je u pripremi i novi proizvod namijenjen financiranju izrade investicijske dokumentacije, tako da očekujemo nastavak uzlaznog trenda i u sljedećoj godini.

Očigledno da u vašoj kreditnoj aktivnosti posebno mjesto imaju projekti iz turističkog sektora. Možete li nam nabrojiti neke od njih koje ste financirali?
Nedavno je Ministarstvo turizma objavilo da je samo u zadnjih godinu dana otvoreno 25 obnovljenih ili novoizgrađenih hotela. Većinu njih sufinancirao je HBOR, a  ukupna vrijednost investicija je 2,1 milijardi kuna. Treba spomenuti da je HBOR ukupno do sada turističku djelatnost podržao sa 12,5 milijardi kuna, a samo tijekom zadnje četiri godine odobreno je preko 5 milijardi kuna za ovu stratešku gospodarsku djelatnost. Jednako podržavamo ulaganja u male obiteljske hotele ali isto tako naši klijenti su i velike hotelijerske kuće kao Valamar Riviera, Jadranka hoteli, Istraturist, Solaris, Milenij hoteli, HUP i drugi.

Zabilježen je i snažni porast garancijske aktivnosti, što je na to utjecalo?
Prije svega, garancije izdane u korist sektora brodogradnje, ili preciznije pulskog Uljanika. HBOR je prepoznao značaj sektora brodogradnje za hrvatsku industriju i izvoz. Vidljivo je to i u rezultatima za prvih osam mjeseci ove godine gdje je iznos garancija povećan za 1,02 milijarde kuna. U siječnju 2015. uspostavili smo model praćenja gradnje brodova u brodogradilištima koja ne prolaze proces restrukturiranja. Ovaj model u potpunosti smo uskladili s EU pravilima o državnim potporama, a bit će primjenjiv i na druga brodogradilišta nakon što izađu iz procesa restrukturiranja.

Uključili ste se aktivno u sufinanciranje EU projekata? Kao što ste rekli, pokrili ste sve sektore. Pod kojim uvjetima sufinancirate poduzetničke EU projekte? Kako tretirate bespovratna sredstva s aspekta procjene rizičnosti projekta?
Od 2007. do danas za EU projekte odobrili smo 2 milijarde kuna kredita. Tijekom ove godini sufinancirali smo preko 90 projekt u iznosu od 350 milijuna kuna. Važna je poruka našim poduzetnicima da obrada kreditnih zahtjeva po EU programima u HBOR-u ima prioritet. Drugo, olakšavamo financiranje EU projekata na način da priznajemo do čak 70 posto EU bespovratnih sredstva za vlastito učešće korisnika u projektu. Omogućujemo financiranje prihvatljivih ali i neprihvatljivih troškova projekta odnosno kompletno zatvaranje financijske konstrukcije cijele investicije. Krediti se odobravaju na duge rokove otplate  do 15, odnosno 17 godina te povoljne kamatne stope koje su već od 3 posto godišnje i fiksne su tijekom cijelog razdoblja otplate kredita.  Omogućujemo kreditiranje preko poslovnih banaka ili direktno uz iste uvjete za krajnjeg korisnika. Konačno, uveli smo mogućnost izdavanja jamstava za povrat predujma, za one korisnike EU fondova koji planiraju koristiti predujam.

Kolika je zastupljenost malih i srednjih poduzetnika u ukupnim plasmanima HBOR-a?
U ovoj godini trećina iznosa odobrenih kredita odnosi se na male i srednje poduzetnike.  No, kada govorimo o broju odobrenih kredita u ovoj godini onda je to udio od 93 posto odnosno malim i srednjim poduzetnicima odobrili smo  1147 kredita. 

Početkom ove godine započeli ste suradnju s leasing kućama i kreditiranje putem okvirnih kreditnih linija, kakvi su rezultati, ima li interesa poduzetnika za ovim proizvodima? 
Rezultati su jako dobri. Cilj ovakvih mjera je pojačati suradnju s poslovnim bankama i bolje koristiti njihovu distributivnu mrežu u pristupu poduzetnicima. I to smo uspjeli. Zaključili smo okvirne kredite s poslovnim bankama i na taj način smo eliminirali procese pojedinačne obrade zahtjeva te omogućili veću brzinu i operativnost rada s krajnjim korisnicima. Još bolji rezultat postignut je u suradnji s leasing kućama. Do polovine rujna realizirali smo 576 projekata u ukupnom iznosu od 176 milijuna kuna. Pokazalo se još jednom da je leasing jednostavniji način financiranja u odnosu na klasično kreditiranje, da su jednostavniji instrumenti osiguranja, brža obrada podataka i financiranja, bez troška solemnizacije i manjom jednokratnom naknadom.

Prije dolaska u HBOR bili ste u upravi HAMAG-a tako da vam je problematika malog i srednjeg poduzetništva poznata. Možete li nam reći koji su problemi s kojima se mali i srednji poduzetnici najčešće susreću i na koji način im HBOR može pomoći da pokrenu i razviju svoj posao?
Na prvo mjesto bih stavila slabu kapitaliziranost malih poduzeća te mogućnost osiguranja adekvatne kolateralizacije kredita. To značajno otežava dostizanje ključnih kriterija za financiranje od strane poslovnih banaka. Tu se onda pojavljuju institucije poput HBOR-a sa posebnim i povoljnim programima i HAMAG-BICRO-a.Što se tiče financiranja poduzetnika-početnika taj problem je još izraženiji. Zato smo za njih uspostavili posebni program – Početnici. U okviru tog programa definirane su i posebne  ciljne skupine početnika, mladih (do 30 godina) i žena. Kroz ovaj program osigurava se duža ročnost kredita (12-14 godina  s počekom do 3 godine), te izrazito povoljne kamatne stope, svega 2 posto, kako bi dobili 'vjetar u leđa' na samom početku svog poduzetničkog pothvata. Kroz ovaj program financiraju se investicije do 700.000 kn i do 100 posto predračunske vrijednosti investicije, što znači da nije nužno osigurati vlastito učešće, dok se kao kolateral najčešće uzima garancija  HAMAG-BICRO-a do 80 posto vrijednosti investicije te zalog na projektu koji se financira. Osim toga, organiziramo i edukaciju za poduzetnike početnike, odnosno besplatne radionice 'Sedam koraka do kredita'. 

Izvozna konferencija

Najavili ste za listopad HBOR-ovu izvoznu konferenciju. Što očekujete?

Da, konferencija će se održati 13. listopada u hotelu Sheraton u Zagrebu. Očekujemo veliki odaziv poduzetnika, osobito izvoznika. To će biti prilika da se na jednom mjestu prezentiraju sve mogućnosti HBOR-a u financiranju poduzetništva, s posebnim naglaskom na financiranje izvoza. Kroz radionice i panel-diskusije obradit ćemo široki raspon tema, osobito onih koje u recentnom razdoblju pobuđuju veći interes poduzetnika kao što je mogućnost korištenja EU fondova ili npr. kako se uključiti u Junckerov plan.