Središnji panel najveće konferencije o informatizaciji zdravstva u Hrvatskoj, Hospital Days 2015., otvorio je u četvrtak u Zagrebu pitanje gdje država u budućnosti vidi prostor za privatne IT tvrtke i ujedno najveće dobavljače tehnologije u zdravstvu.

Pitanje je to koje vrijedi milijune kuna tvrtkama kao što su IN2 Grupa, Ericsson Nikola Tesla i nizu drugih postojećih tehnoloških dobavljača. No, na odgovore čekaju i neki novi igrači poput Hrvatskog telekoma i Microsofta. Tjedan ranije Vlada je donijela uredbu po kojoj državnu tvrtku APIS IT dodatno utvrđuje kao središnje tijelo preko kojeg će se raditi nabava IT-a ne samo za tijela državne uprave, već i za zdravstvo. Naziva ga Centar dijeljenih usluga (CDU). No, u industriji je to stvorilo pomutnju jer Ministarstvo zdravlja već mjesecima radi na identičnom projektu i za to ima posebnu organizaciju Središnje tijelo eZdravlja (STeZ).

Denis Hrestak, član Uprave APIS IT-a, nije želio ući u raspravu zašto se dvjema državnim organizacijama dao isti zadatak. "Centar dijeljenih usluga koji će raditi APIS IT trebao bi pomoći da se uspješnije informatizira cijela država i to napravi s maksimalnim uštedama, a logično je da se u nekim segmentima, poput zdravstva, zateklo i određeno naslijeđe pa je tako SteZ osnovan prije i to će se morati harmonizirati", kaže Hrestak. Nasljeđe je pak prilično veliko. Tako ENT ima brojne projekte u zdravstvu, a samo bolnički IT sustav IN2 grupe koristi više od polovica bolnica u Hrvatskoj.

Ante Mandić, predsjednik Uprave IN2 grupe, kaže da on ne zna kako bi to komentirao. Nije mu jasno tko će imati vodeću riječ u informatizaciji zdravstva APIS IT-ov CDU ili pak SteZ Ministarstva zdravlja i, k tome, nije mu jasno što će oni točno tražiti. "Za mene je ova situacija, kako mi to u šali kažemo u IT-u, prilično u cloudu, ne vidim u kojem se smjeru ide", kaže Mandić. 

Ivan Maglić, direktor analitičke kuće Gartner ističe da Hrvatska nije usamljena u ideji da osnuje Centar dijeljenih usluga i da on nosi brojne koristi. Navodi da je to svjetski trend, ali i da je zasad malo stvarno uspješnih primjera zbog brojnih interesa koji se tu križaju.

"Za ovo je primarno potrebna politička podrška", kaže Maglić.

Denis Hrestak iz APIS IT-a kaže da oni neće izbacivati dobavljače, ali će tražiti standardizaciju i dodjeljivati poslove kroz objedinjene javne natječaje.

Da u tom odgovoru ima mnogo nedorečenosti ukazao je jedan od najboljih pokazatelja trenutačnog stanja u informatizaciji zdravstva i šef informatike Kliničkog boničkog centra Zagreb Miroslav Mađarić. Navodi da sve hrvatske bolnice s ukupno 180 zaposlenih informatičara itekako trebaju tijela poput CDU-a i STeZ-a, ali da država mora definirati koji će biti njihov međusobni odnos.

"Za ključne sustave u zdravstvu treba dati stručnijem tijelu a to je SteZ, neovisno kako će se dalje definirati odnos CDU-a i STeZ-a, a mora se ostaviti i mogućnost da se u zdravstvu za sve objedinjene funkcije ponude dva do tri rješenja, ne jedno, kako bi se spriječilo da nam zdravstvo ovisi o jednom proizvođaču tehnologije", kaže Mađarić dodajući da ništa od toga zasad nije definirano.