Župan Milan Kolić na čelu je županije u kojoj živi svega jedan posto ukupnog broja stanovnika RH, no koja svojim dobrim prometnim položajem, prirodnim ljepotama  i potencijalima u proizvodnji hrane sasvim sigurno spada među regije s bogatim potencijalom. 

Podržavate li nastojanja grupe LAG Lika (projekt Integra Lika 2020) koja se zalaže za unapređenje poljoprivrede, veću proizvodnju mlijeka, uzgoj autohtonih pasmina krava i ovaca, zaštitu zemljopisnog porijekla? 
Postizanje konsenzusa svih uključenih dionika glede mogućnosti održivog razvoja Like od izuzetne je važnosti za daljnji razvoj ove županije, a provedba projekta Integra Lika 2020 kroz kojim će se definirati strateški ciljevi, prioriteti i projekti razvoja područja LAG-a u tom će smislu dati značajan doprinos. Sigurni smo da je razvoj poljoprivredne proizvodnje i s njom povezanih usluga naša strateška odrednica budući da u Županiji postoje veliki prirodni resursi kao osnova na kojima se poljoprivreda može dalje razvijati. Svoju priliku vidimo, prije svega , u zaštiti odnosno brendiranju visoko kvalitetnih poljoprivrednih proizvoda s ovog prostora – prije svega tu mislim na lički krumpir, koji je već zaštićen, ličku janjetinu, na čemu radimo te lički sir škripavac  i slično.

Koliko je poduzetničkih zona u županiji Ličko-senjskoj, planirate li i neke nove, ispunjava li se Plan razvoja poduzetničkih zona na području županije za 2013. i 2014.?
Na području Ličko-senjske županije jedinice lokalne samouprave rade na izgradnji ukupno 24 lokacije poduzetničkih zona od kojih su radovi na izgradnji i uređenju uglavnom dovršeni na nekoliko lokacija, a to su Poduzetnička zona Konjsko Brdo u Općini Perušić, Otočac, Čiponjac u Novalji, Podudbina i Žuta Lokva pokraj Brinja, te Zona poslovnih namjena Smiljansko polje, Grad Gospić, Planom razvoja poduzetničkih zona Ličko-senjske županije predviđeno je u svakoj jedinici lokalne samouprave dovršiti prvenstveno jednu lokaciju na kojoj je uređena poduzetnička zona. Daljnja izgradnja zona na lokacijama predviđenim prostornim planovima jedinica lokalne samouprave ovisiti će o popunjavanju izgrađenih poduzetničkih zona i interesu poduzetnika za ulaganje na područje pojedine jedinica lokalne samouprave.

Da li ste u poduzetničke zone privukli neke investitore iz inozemstva ili drugih krajeva Hrvatske?
Poduzetničkim zonama na području Ličko-senjske županije upravljaju jedinice lokalne samouprave putem upravnih odjela. Evidentno je da na području županije ne postoji jedinstveno mjesto za upravljanje postojećim resursima na području izgrađenih poduzetničkih zona, što bi olakšalo i unaprijedilo proces privlačenja investitora. Zato je županija pripremila svu potrebnu projektnu dokumentaciju za izgradnju Poslovno razvojnog centra u okviru kojeg će se posebno utemeljiti informacijski sustav za davanje svih potrebnih informacija investitorima o mogućnosti ulaganja na području županije na jednom mjestu. Za privlačenje stranih investicija na područje Republike Hrvatske, pa tako i Ličko-senjske županije, osobito je važan okvir na državnoj razini što uključuje prije svega stabilnost zakonodavstva, no dnevnim izmjenama ključnih zakona vezanih za investicije kojima smo svjedoci stvaramo nepovoljnu investicijsku klimu.

Koliko je tvrtki prisutno u tim zonama, koliko je tamo dosad uloženo, koliko je ljudi zaposleno? 
U poduzetničkoj zoni Konjsko Brdo aktivan je jedan poslovni subjekt – logističko-distributivni centar tvrtke Lidl koji je započeo s radom u zoni 2011. godine i zapošljava 120 zaposlenika, a u sezoni i do 150. U tijeku je realizacija potpisivanja ugovora s još dva poslovna subjekta: Strabag Hrvatska i obrt Albatros. U poduzetničkoj zoni u Gradu Otočcu aktivan je Tomaić Commerce – Sirana Runolist koji posluje od 2007. godine i ima 12 zaposlenih, potom Metis za zbrinjavanje sekundarnih sirovina (posluje od 2009. godine i ima pet zaposlenih) te još četiri tvrtke i obrta. U poduzetničkoj zoni Smiljansko polje u Gradu Gospiću trenutno posluju četiri poslovna subjekta koja zapošljavaju 44 djelatnika, a u tijeku je ishodovanje građevinske dokumentacije za početak gradnje pogona slovačkog investitora u gradnju energane na bio materijal koja će po stavljanju u pogon zapošljavati 30 zaposlenih. U poduzetničkoj zoni Podudbina u Općini Udbina aktivni su Lika energo eko d.o.o. za proizvodnju električne energije iz drvne biomase, potom Moderator-proizvodnja peleta, pa Pilana Cedar sa 65 zaposlenih i Tvornica duhana Udbina sa 35 zaposlenih. U poduzetničkoj zoni Žuta Lokva u Općini Brinje aktivna su dva poduzetnika: drvne industrije Kula promet iz Krasnog te Drvopromet Samaržija iz Brinja.

Kako se razvija turizam u vašoj županiji, koliko u tim prihodima sudjeluje NP Plitvička jezera te ostali parkovi prirode i nacionalni parkovi? 
Opravdanost orijentacije naše županije na razvoj turizma pokazuju podatci o ostvarenim rezultatima u prvih sedam mjeseci 2015. Naime, županija je ostvarila povećanje broja dolazaka turista u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje za 12,11 posto te broja noćenja za 10,69 posto.U 2014. Ličko-senjsku županiju posjetilo je 522.857 turista što je za šest posto  više nego prethodne godine, a ostvareno je 2.030.496 noćenja ili za 4,1 posto više nego prethodne godine. Istovremeno, u Republici Hrvatskoj u 2014. godini ostvareno je 5,6 posto više dolazaka i 2,6 posto više noćenja turista u odnosu na isto razdoblje prošle godine.Budući da je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u RH u 2014. godini ostvareno 66.483.948 noćenja, broj noćenja ostvaren u županiji u 2014. čini trio posto ukupnog broja noćenja ostvarenih u Republici Hrvatskoj 2014. godine, što je jako dobro budući u županiji živi jedna posto ukupnog hrvatskog stanovništva.Ono što želimo promijeniti i na čemu radimo je sezonski karakter našeg turizma. Uz izgradnju turističkih kapaciteta na kontinentalnom dijelu županije, u smanjivanju sezonskog karaktera turizma iznimnu će ulogu imati upravo nacionalni parkovi i parkovi prirode po kojima je naša Županija kao ekološka jezgra Hrvatske karakteristična. Naime gotovo 70 posto površine svih nacionalnih parkova u RH nalazi se upravo u našoj županiji. 

Koliko je poduzetnika podnijelo zahtjev za kreditiranje iz Programa Kreditom do uspjeha?
U travnju ove godine raspisan je natječaj za prikupljanje zahtjeva poduzetnika kojim je za sada osigurano 10 milijuna kuna kreditnog potencijala  za poduzetnike koju ulažu na području županije uz kamatnu stopu od 2 do 4,5 posto a ovisno o djelatnosti i jedinici lokalne samouprave u koju poduzetnik ulaže, budući se dio jedinica lokalne samouprave (Gospić, Novalja, Senj, Perušić,  Lovinac i Plitvička jezera) uključio uz županiju i Ministarstvo u subvencioniranje kamatnih stopa poduzetnicima. Dosad su održane dvije sjednice Povjerenstva za odobravanje kredita i u Privrednu banku Zagreb upućena su ukupno tri kreditna zahtjeva, ukupne vrijednosti 1.409.000,00 kuna. Sva tri zahtjeva su još uvijek u proceduri odobravanja.

Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras se pohvalio da je u RH lani bilo više novootvorenih nego zatvorenih obrta. Kakva je situacija u vašoj županiji?
Prema podacima Hrvatske obrtničke komore – Obrtničke komore Ličko-senjske županije, u 2014. godini u Ličko-senjskoj županiji bilo je registrirano 1127 obrtnika, što je za 2,51 posto manje nego prethodne godine. U istom razdoblju pad broja obrtnika zabilježen je u svim županijama osim u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a na nivou Republike Hrvatske pad je iznosio 2,91 posto. Ocjenjuje se da je kontinuiran pad broja obrtnika u Hrvatskoj uzrokovan, ne samo gospodarskom krizom, nego sveprisutnim i općepoznatim godinama nerješenim problemima rada na crno, prevelikim poreznim i ostalim opterećenjima, pri čemu su oni sa najmanjim dohotkom relativno najviše opterećeni raznim poreznim davanjima, neurednim ili nikakvim naplatama potraživanja, neusklađenom obrazovnom politikom sa tržištem rada, te slabom konkurentnošću. Udio obrtnika Ličko-senjske županije u ukupnom broju registriranih obrtnika u državi u 2014. godini ostao je isti kao i u 2013. godini i iznosi 1,4 posto. Uz smanjenje broja obrtnika, u Ličko-senjskoj županiji je u 2014. godini zabilježeno povećanje broja trgovačkih društava. Tako je u 2014. godini u Ličko-senjskoj županiji poslovalo 820 aktivnih trgovačkih društava što je za 11,7 posto više trgovačkih društava u odnosu na 2013. godinu što je gotovo dva posto veći godišnji rast u odnosu na rast zabilježen na razini Hrvatske . 

Koje su vaše sugestije u projektu funkcionalne i fiskalne decentralizacije RH?
Naglašavam da u skoroj budućnosti hrvatske županije moraju postati pokretači razvoja svoga teritorija u punom smislu tih riječi. Da bi se to ostvarilo nužno je žurno izvršiti vraćanje ovlasti županijama, prije svega u obavljanju nekih poslova ureda državne uprave, ovlasti upravljanja inspekcijskim nadzorom u prvom stupnju u svim mogućim područjima. Županije moraju preuzeti upravljačka prava nad školstvom i zdravstvom u punom smislu tih riječi. Potrebno je, jednako tako, izvršiti i potpunu decentralizaciju sustava socijalne skrbi s posebnim naglaskom na centre za socijalnu skrb. Isto tako, potrebno je u cilju stvaranja uvjeta za brži razvoj poljoprivrede, ponovo decentralizirati pitanje upravljanja poljoprivrednim zemljištem.Brojni su prijedlozi za preuzimanje novih ovlasti županija, ali smatram da o tome prije svega treba postići konsenzus na razini Hrvatske zajednice županija. 

Pohvala kolegi Tolušiću

Kako ocjenjujete rad Hrvatske zajednice županija?

Cilj osnivanja HZŽ-a bio je podupiranje razvijanja suradnje između županija te jedinica lokalne samouprave unutar njih, kao i usklađivanje gledišta i djelovanja članica u odnosu na tijela vlasti i uprave o pitanjima značajnim za razvoj područne (regionalne) samouprave. Smatram da je svojim dosadašnjim radom Hrvatska zajednica županija svoj cilj osnivanja itekako postigla i danas je ona ključno mjesto rasprave i donošenja zaključaka po svim pitanjima bitnim za razvoj regionalne samouprave. Ona vrlo uspješno argumentirano zastupa interese županija pred tijelima državne vlasti u RH. U tom smislu posebno moram pohvaliti angažman predsjednika, mog kolege župana Tomislava Tolušića koji uspješnom radu Hrvatske zajednice županija daje poseban doprinos.