Jednodnevna, druga po redu, stručna konferencija u organizaciji Poslovnog dnevnika, pod nazivom "Energetska učinkovitost – priče o uspjehu", održana je sredinom rujna u Kongresnom centru Forum u Zagrebu. Tematski usmjerena na razvoj tržišta energetske učinkovitosti u Hrvatskoj, bila je idealnom prilikom za promociju najreprezentativnijih i najzanimljivijih projekata realiziranih u tom sektoru tijekom protekle godine.

Gosti, stručnjaci za navedeno područje, bili su Sven Müller iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) te Hrvoje Dokoza iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode. Moglo se čuti kako su Müller i FZOEU zadovoljni odazivom javnosti te realizacijom prijavljenih projekata, razinom brige o okolišu koja je sad i u Republici Hrvatskoj podignuta na europsku razinu, ali su upozorili i na određene probleme koji još uvijek postoje u implementaciji projekta energetske učinkovitosti za razdoblje 2014. – 2020.

No, na njihovu se uklanjanju sustavno radi. Republika Hrvatska je, uz pomoć FZOEU-a i Ministarstva zaštite okoliša napravila hvalevrijedan zaokret prema ekološkoj osjetljivosti, napuštajući pritom stare, po okoliš agresivne, prakse. Tako je Petrinjsko područje posebno pohvaljeno zbog svoje ambiciozne nakane i broja objekata koji se energetski obnavljaju, a ovo je i jedinstvena prilika za otvaranje novih radnih mjesta. Mislav Šimatović, glavni urednik Poslovnog dnevnika, konferenciju je otvorio ističući zainteresiranost Poslovnog dnevnika za energetsku učinkovitost.

"Prepoznali smo energetsku učinkovitost kao jedan od potencijala gospodarskog rasta u RH, i to kao simbiozu građevinske, softverske te energetske industrije. Zajedničkim djelovanjem navedenih se sektora u budućnosti se može proizvesti do 50.000 novih radnih mjesta", rekao je Šimatović. Podsjetio je kako je do sada u programe energetske učinkovitosti investirano preko 900 milijuna kuna, dok ukupna vrijednost projekata, oplemenjena i drugim sredstvima, prelazi 2 milijarde kuna.

Olakšane procedure
Sven Müller je izrazio zadovoljstvo, ali i iznenađenje uspjehom projekata Fonda za zaštitu okoliša. "Iskreno, planirali smo, ali nismo očekivali ispunjenje plana energetske obnove u ovim razmjerima", istaknuo je, dodavši kako je u 2015. uloženo dvostruko više sredstava nego godinu ranije. "Javni novac bi trebao biti u funkciji investicija i buđenja gospodarstva, ne bi smio služiti za administrativne troškove ili saniranje nemara", osvrnuo se na poslovanje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Pohvalio je rad Fonda, najviše zbog drastičnih rezova koji su rezultirali više nego zadovoljavajućim rezultatima. Brojke tako govore za sebe: dok je ranije od 1500 kuća prijavljenih za obnovu, realizirano njih manje od 1000, u trenutku kada su taj posao na sebe preuzeli Fond i Ministarstvo broj prijava je porastao na 12.000.

Razlog tomu je činjenica da je procedura prijave za energetsku obnovu znatno olakšana, kao i što se zajedničkim snagama postiglo osvještavanje društva kako je energetska obnova dugoročno isplativa. "Na energetskoj obnovi radi 30 marljivih inženjera. Investicijski je potencijal povećan, a realizacija je gotovo stopostotna." Potpisani ugovori teški su 2 milijarde kuna, od čega je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dao milijardu kuna. "Ovdje je riječ o najvećim poticajima u Europi. Projekti kojima se mi bavimo dugoročno su isplativi jer povećavaju kvalitetu života, a smanjuju troškove. Posebno smo ponosni što je ovo odlična prilika da se građevinarstvo i sektor građevinskim materijala nastave razvijati", zaključio je Müller. Hrvoje Dokoza, iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode posebnu je pažnju posvetio primjerima dobre prakse.

"Priče u uspjehu stvarni su dokazi i primjeri brige o okolišu koja je sada izjednačena s brigom o gospodarstvu. Energetska obnova u službi je kako građana, tako i javnog te komercijalnog sektora.", istaknuo je Dokoza, dodavši kako su građani i struka prepoznali temeljna tri cilja energetske učinkovitosti: "Smanjenje potrošnje energije i sprječavanje energetskih gubitaka, promicanje konkurentnosti europskih gospodarstava te otvaranje novih radnih mjesta temeljni su ciljevi našeg djelovanja." Posebno je naglasio važnost otvaranja ovih radnih mjesta kao posljedice dobre provedbe i zajedničke suradnje Ministarstva i Fonda. Završne su riječi bile usmjerene prema važnosti društveno i ekološki odgovornog ponašanja kojim, kao članica Europske unije, možemo primjerom pokazati ostalim zemljama da smo izabrali ovu opciju u odnosu na neke ranije, invazivne, prakse. FZOEU je u 2015. godini raspisao 36 javnih natječaja i poziva za potpore od ukupno 600 milijuna kuna, kazala je Vesna Bukarica, načelnica odjela u FZOEU.

"Ako se zna da naše potpore čine 40 do 60 posto ukupne investicije pojedinog projekta, tada dolazimo da se radi o ukupnim investicijama u energetskoj učinkovitosti od oko 1,2 milijardi kuna", pojašnjava Bukarica. Jedan od najznačajnijih projekata Fonda je energetska obnova višestambenih zgrada za što je u 2014. isplaćeno 44 milijuna kuna, a ove godine 150 milijuna kuna. Naime, lani se za sredstva FZOEU-a prijavilo 500-tinjak zgrada iz čitave Hrvatske, a ove godine više od 2000. U obnovu je lani krenulo 80 zgrada, a u 2015. njih 280. Bukarica naglašava da je praksa pokazala da je u obnovljenim zgradama postignuta energetska ušteda i do 80 posto.

Posljednjih mjeseci javnost je bila jako zainteresirana i za FZOEU-ov projekt sufinanciranja nabavke najučinkovitijih kućanskih uređaja koje je Fond podupirao s 800 kuna. Ovaj natječaj je otvoren u lipnju i kvota je ispunjena u samo devet dana kada je kupljeno 10 tisuća uređaja. Novi natječaj planiran je za 2. listopada, a u 2015. će se za ovu namjenu utrošiti ukupno 16 milijuna bespovratnih potpora.Veliki rast bilježe i prijave na natječaj za sufinanciranje obnove javnih i komercijalnih objekata. U 2014. je bilo prijavljeno 75 projekata, a ove godine njih 205. Bukarica kaže da je posebno raduje da je porastao interes privatnih poduzetnika kojih se lani javilo 10, a u 2015. godine 60.U narednom razdoblju Fond će više pažnje posvetiti prometu te većoj participaciji ekološki učinkovitih vozila, posebice električnih kao i izgradnji infrastrukture za njih.

Međufinanciranje projekata
Na središnjom panelu u sklopu 2. stručne konferencije "Energetska učinkovitost 2015.", Müller je upozorio da ozbiljne investicije u zelene projekte podrazumijevaju velike prilagodbe sustava, a i veliki kapital. Naglasio je da banke u Hrvatskoj još uvijek ne prepoznaju dovoljno energetsku učinkovitost te nemaju dovoljno programa koji bi regulirali financiranje u tom sektoru. Tu je i problem međufinanciranja projekata koji se za sada uglavnom rješava preko HBOR-a, no u Fondu očekuju da će se tome pridružiti i druge banke. U narednom razdoblju bi bespovratne potpore trebale biti samo manji dio ukupnog sustava poticanja energetske učinkovitosti, a primati bi, posebice za poduzetništvo, trebali biti mehanizmi sufinanciranja kamata ili pojednostavljenja procedure.

"Problem je da se mora poštovati regulativa Europske unije koja regulira pravila konkurentnosti. Potpora je potpora bez obzira tko je daje", kazao je Müller na panel diskusiji "Hrvatska – mala zemlja za velike energetske uštede". Igor Raguzin, načelnik u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode najavio je da će uskoro biti napravljene energetske norme za velike gospodarske sustave koje bi na puno efikasniji način uredile taje segment u velikim tvrtkama. Jedna od takvih tvrtki jei Croatia Airlines koja, uz ostalih velikih 54 domaćih tvrtki, ima obvezu trgovanja kvotama CO2, u kojoj su vlastitim snagama, i sredstvima napravili Sustav za gospodarenje energijom. Naime, kako je pojasnio Slaven Žabo iz Croatia Airlinesa, za sada ne postoji način da se za ovakve projekte dobije potpora Fonda ili neke druge institucije.

Organska LED rasvjeta
Rasvjeta je posljednjih godina segment koji je u središtu energetske učinkovitosti te se klasična rasvjeta sve više zamjenjuje LED rasvjetom. Kako pojašnjava Ranko Skansi iz tvrtke Solar Led, LED je tehnologija koja je poznata još od 1960-ih, ali je pogodna za uporabu tek zadnjih godina zbog naglog tehnološkog napretka. "Ova tehnologija je u strašnom zamahu i teško je vidjeti gdje će tome biti kraj. Već je sada poznato da LED uskoro izlazi iz proizvodnje te se kreće na organski LED (OLED). Očekujem da će se mnoge tehnologije u narednom razdoblju temeljiti na organskim supstancama", kazao je Skansi.

Kao veliki problem ističe da na tržištu postoji LED rasvjeta s velikim rasponom cijene, a što dovodi do nerazumijevanja kod jedinica lokalne samouprave koje su najčešći kupci ove rasvjete. Skansi smatra da bi država trebala napraviti jaču edukaciju vodećih ljudi u općinama i gradovima kako bi ovi bolje znali što žele, što im zapravo treba i koliko to košta. Dodatni problem je što u Hrvatskoj ima veliki broj općina i gradova, više od 550, od kojih mnogi nemaju ni organizacijskih ni financijskih mogućnosti da naprave neki projekt energetske učinkovitosti. Gotovo svi sudionici su se složili da je ovo problem koji će se teško riješit bez političke volje koja će rezultirati spajanjem nefunkcionalnih općina ili pak obvezom da županija preuzme dio poslova organizacije i upravljanja projektima.

Pri kraju konferencije, Sven Müller je preporučio da male općine više koriste ESCO modele kojima se projekt financira iz buduće uštede energije. Iako je Hrvatska uglavnom dobro elektrificirana, svejedno postoje ruralni dijelovi zemlje gdje i dalje postoji problemi s dobavom električne energije. Zbog toga FZOEU radi na projektu, zajedno s agencijom Ujedinjenih naroda UNDP, na uvođenju solarnih panela u domaćinstva na ruralnim područjima. Iz svega navedenog moglo se zaključiti da je suradnja FZOEU i Ministarstva zaštite okoliša, uz požrtvovan rad inženjera, na više nego dobrom putu realizacije ciljeva zadanih u sklopu energetske učinkovitosti za razdoblje 2014. – 2020.