Hrvatska će u 2015. rasti jedan posto umjesto ranije očekivanih 0,5 posto, glasi revidirano očekivanje Hypo Alpe-Adria banke.

Optimističnije prognoze mogu se zahvaliti ponajviše oporavku inozemnih tržišta koja su povukla i domaće izvoznike, niskim cijenama nafte, poreznom rasterećenju dohotka, ali i povijesno niskoj cijeni novca, rečeno je na konferenciji Macroeconomic Outlook. "Za 2015. smo nedavno pozitivno revidirali očekivanu stopu rasta na jedan posto uslijed boljih utjecaja iz inozemstva, koji su se prije svega reflektirali kroz brži rast izvoza i rekordnu turističku sezonu, ali i ono što je bitno, kroz smanjeni trošak servisiranja duga", rekao je direktor Ekonomskih istraživanja banke Hrvoje Stojić. 

Mađarska pokazna vježba
Oči svjetskih investitora uprte su prvenstveno u Kinu i usporavanje njezine ekonomije, kaos u Grčkoj i FED-ove odluke o cijeni novca koje će se posljedično preliti i k nama. Iako Hrvatska minimalno direktno ovisi o Kini, ona je treće najvažnije za eurozonu s kojom su dominantno isprepleteni domaći poduzetnici pa ih događanja na Dalekom Istoku itekako mogu brinuti. Analizirajući domaću ekonomsku vjetrometinu u prezentaciji znakovito nazvanoj 'Hrvatska: Salto mortale', Stojić je kao ključni rizik istaknuo konverziju kredita u švicarskom franku u eure. Iako je udio 'švicaraca' u domaćim bankama manji nego u Mađarskoj, pa bi i efekti konverzije trebali biti manji, od susjeda se mogu povući paralele.

"U Mađarskoj se dogodio pritisak na devizne rezerve koje su pale za 22 posto, kapital banaka za 11 posto, banke su počele vraćati inozemnu pasivu za 30 posto, a kreditna aktivnost pala 10 posto. Zbog pada rejtinga i rasta premije rizika poskupilo je zaduživanje, da ne govorimo o percepciji kod investitora. U odnosu na početna očekivanja o rastu u 2012. do 3,5 posto, pad je iznosio 1,5 posto zbog šoka u bankarskom sektoru", navodi Stojić. Tako je izgledno da bi darežljivo rješenje 'švicaraca' moglo građanima donijeti veći dohodak i posljedično povećati BDP za 0,1 postotni bod, no negativne posljedice mogle bi taj efekt anulirati.

Test za javne financije
Kad je u pitanju rast Stojić ističe da, iako skroman, on ima pozitivnu strukturu. Po prvi puta ni osobna potrošnja ni javne investicije nisu generatori već je motor rasta izvoz. Na osobnu potrošnju ne treba računati ni u narednoj budućnosti jer se građani, ali i tvrtke nastavljaju razduživati. Ni država ne može izbjeći stezanje remena koje čeka novu Vladu. Premda smo u Proceduri prekomjernog deficita, konsolidacija zbog izbora pala je u drugi plan. Hrvatska je tako čvrsto u kampu fiskalnih grešnika: deficit proračuna koji Hypo procjenjuje na 5,5 posto ove godine (5,7 posto u 2016.) gotovo dvaput nadmašuje maastriške kriterije, pri čemu se dvije trećine troše na plaćanje kamata.
 

"Budući da za zaduživanje nema kolaterala u rastu, nije čudno da javni dug raste po pet postotnih bodova godišnje. To znači da 2017. dolazimo do udjela duga u BDP-u od 100 posto BDP-a čime Hrvatska ulazi u izuzetno opasnu zonu", upozorava glavni ekonomist Hypoa. "Više je načina za restrukturiranje javnog duga, jedan je i monetizacija koja je trenutno 'na čekanju'. Da bi se stabilizirao javni dug Hrvatsku očekuje i ubrzanje privatizacije od koje nam je potrebno između milijardu i milijardu i pol eura prihoda godišnje", kaže. Kako se za dvije godine očekuje ECB-ovo dizanje kamatnih stopa "bit će to pravi test za javne financije pa, drugim riječima, Hrvatska ima dvije godine da provede rezolutnu fiskalnu prilagodbu".

Nakon izbora nas očekuje fokus na teškoće privatnih tvrtki i olakšavanje poslovanja. Riječ je o dobro poznatim reformama od javne uprave do nastavka restrukturiranja tvrtki, a treba poraditi i na prodaji loših plasmana kako bi se pokrenuo novi kreditni ciklus. "Vrijeme rekordno niskih kamatnih stopa je iza nas, možda će to još trajati u idućoj godini. Potom će uslijediti brzi rast koji će nas prisiliti da reforme koje stalno odgađamo ubrzano provedemo", zaključuje Stojić.

Poruka

Kissing: Rast nije slučajan

U prvom javnom obraćanju otkad ju je kupio Advent International, predsjednik Uprave Hypo grupe Ulrich Kissing rekao je da je razočaran rješenjem kredita u švicarskom franku dodavši da se rast ne događa slučajno nego zahvaljujući zdravoj ekonomskoj politici i neupitnom pravnom okviru. Čelnica domaće Hypo banke najavila je da će poslovna strategija imati naglašeno razvojna i aktivno podupirati sve segmente, s posebnim fokusom na retail i SME klijente, zadržavajući prisutnost kod velikih tvrtki.