Kad je Hrvatskoj dodijeljena organizacija Svjetskog rukometnog prvenstva 2009., u šest gradova domaćina krenulo se u gradnju dvorana, što je državu dosad koštalo prilično.

Primjerice, izgradnja zadarskog sportskog centra Višnjik stajala je 346 milijuna kuna, osječki Gradski vrt 223 milijuna, porečka Žatika 154 milijuna. Istodobno su Vlada i gradski proračuni od 2009. do kraja 2014. na ime zakupnine za Arenu Zagreb platili 338 milijuna kuna, za varaždinsku dvoranu 191 milijun, a za splitski ŠPC Lora 80 milijuna, s tim da su u slučaju Lore koja je danas u stečaju zadnje plaćene doznake za zakupnine odnose na 2012. godinu.

Navedene su brojke dio izvješća Državnog ureda za reviziju koji je od studenoga 2014. do svibnja ove godine provodio reviziju financiranja izgradnje i upravljanja tim sportskim dvoranama. U nalazima se, među ostalim, ističe da su sportske dvorane u Poreču, Splitu i Zadru izgrađene bez prethodne studije isplativosti tj. opravdanosti. U Varaždinu prije odluke o financiranju izgradnje prema modelu javno-privatnog partnerstva (JPP) nisu analizirani i realno utvrđeni rizici koje Grad preuzima, a nije ishođena ni suglasnost Ministarstva.

Vlada nije informirana o aktivnostima i poslovanju Arene Zagreb, kao ni o utrošku doznačenih zakupnina. Nedostaci na dvorani u Osijeku nisu uklonjeni, a nema ni uporabnu dozvolu. Procedure nadzora koje treba provoditi Grad Varaždin nisu ustrojene tako da osiguraju dostupnost podataka o korištenju dvorane.

U slučaju Arene Zagreb od 2012. nije proveden natječaj za upravitelja, a Osječani nisu sklopili ugovor o načinu upravljanja i korištenja sportske dvorane u Osijeku, niti su utvrdili mjerila i kriterije visine i namjene gradske subvencije. Ni u Poreču nije uređeno upravljanje dvoranom, a nije donesen ni plan upravljanja i financiranja s pojedinačnim troškovima i kriterijima korištenja bez naknade. U slučaju zadarskog Višnjika, pak, državni revizori tvrde da su troškovi zaduženja izdavanjem obveznica bili triput veći od troškova usporediva kredita.  

Tipične boljke dvorana

Manjak kriterija za korištenje bez naknade  

Primjedbe državne revizije vezane uz prihode i rashode Arene Zagreb su više-manje svojstvene i drugima. Gubitak iz godine u godinu, prihodi od podzakupa i od ugostiteljstva planiraju se u većem iznosu nego što se ostvaruju, a posljednjih godina padaju. Financijski prihodi većinom se ne planiraju, dok se financijski rashodi planiraju znatno niže nego što se ostvaruju, ističu državni revizori. Inače, gubitak Arene 2011. i 2012. premašivao je šest mil. kuna, u 2013. je pao na 3,3, a lani je iznosio 3,8 milijuna. Grad Zagreb, ističu, nema utvrđene kriterije prema kojima određuje je li i zašto je neko natjecanje, koncert ili drugi događaj od posebnog interesa za Grad da bi financirao njegovo održavanje u Areni. A da bi se ostvarili veći prihodi od podzakupa ureda i ugostiteljskih prostora revizori zagovaraju javne pozive tj. nadmetanja.