Prema Vladinu predizbornom itinereru, zakon o 'švicarcu' trebao bi se naći na posljednjem zasjedanju sadašnjeg saziva Sabora koje počinje ovog utorka.
Vlada je prijedlog usvojila bez dvoumljenja iako joj je, ako ništa drugo, barem očitovanje središnje banke koje je neplanski našlo put do medija ponudilo milijarde razloga za preispitivanje. Hoće li se jednako neodgovorno postaviti i saborski glasački stroj i preuzeti odgovornost za realne prijetnje tužbi i moguće ugrožavanje makroekonomske i financijske stabilnosti? Zasad je sigurno samo to da neće moći reći da s najrelevantnijih adresa nisu bili upozoreni na jako klimava pravna uporišta i sistemske rizike povezane s prijetnjama koje to zakonsko rješenje znači za devizne rezerve, kreditni rejting, tečaj, kamatne stope, povjerenje ulagača, kreditnu i gospodarsku aktivnost…
HNB-ove sugestije, kao i one osam banaka čije je vlasnike digla na noge prošlotjedna objava nacrta zakona, vode prema pozivanju 'timeouta' za izglasavanje zakona. U HNB-u su, među ostalim, upozorili na to da samo najizravniji trošak operacije konverzije i otpisa dijela potraživanja po CHF kreditima teži ipak više od njihovih prvotnih procjena te da bi mogao premašiti i 8 mlrd. kuna. Izrada iole preciznije studije je nužan, ali opsežan posao kojeg bi se mogla prihvatiti radna skupina koju bi za potrebe kvalitetne pripreme zakona mogla imenovati Vlada, kažu, a u koju bi mogli ući i predstavnici HNB-a i/li Ministarstva pravosuđa.
Osam banaka u petak je pak zajedničkom izjavom opet pozvalo Vladu na dijalog, pri čemu bi se do usuglašavanja trajnog rješenja primjenjivale postojeće zakonske olakšice vezane uz smanjene kamatne stope i zamrznuti tečaj. Otprije je poznato da banke pod trajnim rješenjem podrazumijevaju podjelu troška restrukturiranja CHF kredita te uvažavanje socijalnih kriterija, odnosno olakšice koje bi se regulirale "općenito ugroženim korisnicima kredita".
Jedna od opcija koju s tim u vezi zagovaraju je osnivanje Fonda društvene odgovornosti, kakav se razmatra u Poljskoj. Reakcije ministra Borisa Lalovca i šefa mu Zorana Milanovića na 'iskopano' očitovanje HNB-a nisu baš ohrabrujuće u pogledu spremnosti na popravni. Umjesto da se referiraju na ono što u njemu piše, okomili su se na "domobrane" koji samo upozoravaju, na "plaćetine" i privatne vozne parkove vodstva HNB-a. Guverner pak nikako da se pomiri s tim da stručnost i politička korektnost danas jednostavno ne idu zajedno. Pa su iz HNB-a ublažili retoriku poručujući da stabilnost tečaja i bankovnog sustava, kao zone svoje neposredne nadležnosti, mogu držati pod kontrolom. No, u očitovanju su naveli mnogo više prijetnja koje u Vladi i dalje ignoriraju.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Dragi bankari, financijaši..
Sve će biti u redu. Udahnite. Smirite se…..kad se potpišu ugovori,
i počne provedba novog obračuna..Vi će već imati pokrpane rupe
u prihodima…
Tko će odgovarati za štetu zbog pogibeljnih medijskih natpisa poput ovoga ? Jadranka dozan sigurno neće jer je i ona jedan od zupčanika preplaćene propagandne medijske mašinerije koja ima zadatak tendencioznim i malicioznim piskaranjem bez ikakvih stručnih argumenata dovoditi u pitanje odluke Vlade koje bi dugoročno mogle imati pozitivan utjecaj na restrukturiranje našeg bankocentričnog sustava orijentiranog na lihvarenje i kamatarenje. Zato je jadranka po kriteriju podobnosti 2014. godine dobila nagradu za tobožnji doprinos s “najboljim radovima o gospodarstvu”, jer po kriteriju stručnosti to svakako ne bi zaslužila. [emo_vrtimise]
Zasto su zadnjih 20+ godina sve vlade i HNB stajali sa strane i mirno promatrale pljacku stoljeca? Zato jer je to bio cisti deal velikih banaka i kraHDZ-a da se opere prljavi novac negdje u inozemstvu a za uzvrat su dobili slobodan ulaz na trziste u neto sanirane banke iz drzavnog proracuna. Dozvola je ukljucivala i neograniceno strizanje ovaca = naroda po proizvoljnim kamatnim stopama!
Dovoljno se sjetit HypoAlpeAdria banke koja je bila mala seosko-pokrajinska bancica a s ratom u HR pocela dizat crne betonske tvrdjave, a sve zna se od kojih novaca!
I super su mi one naivcine koje vjeruju u moguci finacijski kolaps uzrokovan predlozenim zakonom jer ocito su predugo bili na bankarskom strizanju pa vise nista drugo ne vide osim bankarskih bogova koji su uvijek u pravu :/
tko je ikada u Hrvatskoj za bilo što loše ili pogrešno učinjeno ? spasonosna rečenica za sve takve šalabajzere, koji pokušavaju nešto što ne znaju, je ona ; birači će to sankcionirati na izborima, a šteta, pa plaćet će unuci od tih istih birača
Uključite se u raspravu