Talijanska energetska grupa Eni, partner Ine na eksploataciji plina u sjevernom Jadranu, otkrila je najveće nalazište plina na Mediteranu i jedno od najvećih na svijetu.

Naime, uz obalu Egipta, na dubini od 1450 metara, otkriveno je nalazište čije se zalihe plina procjenjuju na astronomskih osam bilijuna kubka plina, čime bi se prema trenutačnoj procijenjenoj potrošnji tog energenta Hrvatska mogla snabdijevati gotovo tri tisuće godina. Otkriće je potvrdilo i egipatsko Ministarstvo energetike, dodajući da će istraživanje polja potrajati četiri godine. Mamutsko polje prostire se na površini od 100 kvadratnih kilometara, oko 200 kilometara od obale Egipta navela je kompanija i dodala da bi ovo otkriće moglo tijekom idućih desetljeća riješiti energetske potrebe Egipta.

Na stolu nove karte
Inače potrošnja prirodnom plina u Hrvatskoj pada od 2012. godine, kada je iznosila 2,82 milijarde kubičnih metara, a unatoč ambicioznim prognozama kako bi se do ove godine ona mogla i više nego udvostručiti, one se nisu ostvarile i dalje se kreću oko razina iz 2012. godine. Ipak Veličinu novootkrivenog polja ilustrira i to da, ukoliko se potvrde procjene zaliha plina, Hrvatska bi se s njega mogla opskrbljivati idućih gotovo 2850 godina.

Claudio Descalzi, izvršni direktor Eni-ja, o rezultatima istraživanja svoje kompanije već je u subotu razgovarao s egipatskim predsjednikom Abel Fattah al-Sisi u Kairu. Tom je prilikom kazao kako je ovo uzbudljiv trenutak i za njih i za Egipat te da je ovo povijesno otkriće koje će potpuno preokrenuti scenarij i značaj Egipta. "To će svakako olakšati energetsku situaciju u zemlji, kada je riječ o dostupnosti i cijeni", komentirao je Mohamed Abu Basha Egipat, ekonomist EFG Hermesa, investicijske banke za Bliski Istok i Sjevernu Afriku te dodao da bi ovo plinsko polje moglo dati Europi nove opskrbne mogućnosti, što znači smanjenje ovisnosti o politički zapaljivom ruskom plinu.

"Egipat neće morati uvoziti plin najmanje 10 godina, jer su otkrili važno nalazište koje će se odraziti pozitivno na njihovu budućnost", komentirao je Descalzi. Konačna investicijska odluka mogla biti donesena ove godine, bušenje bi moglo početi već dogodine, a ubrzo nakon toga bi se na tržištu trebao pojaviti i plin iz tog nalazišta. Descalzi je također izjavio kako bi vrhunac dnevne proizvodnje mogla biti od 65 do 80 metara kubičnih metara.

Bolji od konkurencije
Takvi veliki naftni i plinski nalazi postali su prava rijetkost u posljednjih nekoliko godina jer su tvrtke morale ulagati popriličnu količinu novca u tehnologiju za eksploataciju na velikim dubinama. Tako je velika petorka, odnosno najveći američki i europski proizvođači nafte – BP, Chevron, ExxonMobil, Royal Dutch Shell i Total, prošle godine otpisala više od milijardu barela rezervi, pokazuju godišnja izvješća.

To je najoštriji pad u šest godina. Ipak, to i ne čudi, jer i brojke istraživačke tvrtke IHS pokazuju da su otkrića novih rezervi nafte i plina, lani, pala na najnižu razinu u zadnjih dva desetljeća.No u Eniju nemaju tih problema. Tvrde da su u proteklih sedam godina pronašli 10 milijardi barela resursa. Inače ENI je nazočan u Egiptu od 1954. godine, preko svoje podružnice IEOC, a dnevno proizvodi do 200 tisuća barela ekvivalentne nafte.