Na ljestvici 505 najvećih tvrtki po prihodu ostvarenom u 2014. na domaćem tržištu svoju poziciju ulovilo je i 28 trgovačkih lanaca. Tu su, naravno, svoje mjesto izborili svi strani trgovci, njih osam. Lider kojega je teško ugroziti i dalje ostaje Konzum sa 13,4 milijarde kuna, zauzeo je drugu poziciju među 505 najvećih dok su svi strani trgovački lanci lani ukupno ostvarili 13,6 milijardi kuna prihoda. 

Hrvatski trgovci i dalje se žilavo odupiru konkurenciji iza koje stoji golemi inozemni kapital i moćne ‘majke’ na matičnim tržištima. One eventualno zaboravne valja podsjetiti da je na vrata ovdašnjeg tržišta prva pokucala austrijska Billa još 1999. da bi godinu poslije stigao slovenski Mercator, a 2001. godine dvojac Metro i Kaufland. Nakon kraće stanke, četiri godine kasnije dolazi i Spar koji je svoju prvu lokaciju vezao uz Zadar, a krajem 2006. stiže i Lidl. 

Kroz protekli 16 godina neki među njima odradili su neka preuzimanja lokalne konkurencije, uglavnom se radilo o regionalno pozicioniranim trgovcima. Taj su šoping realizirali Billa, Mercator i Spar, no najveći ‘lovac’ bio je Mercator u čijem su portfelju završili najprije velikogorička Sloboda, zatim Presoflex iz Požege i na kraju zagrebački Getro. 

Lovac završio kao lovina

No, kako se zna reći, lovac je na kraju priče i sam završio kao ‘lovina’ i umjesto da prošle godine obilježi 15-tu obljetnicu ulaska na hrvatsko tržište, slovenskog trgovca je 1. rujna 2015. nakon nekoliko neuspjelih pokušaja konačno u svoj sustav integrirao Konzum u vlasništvu koncerna Agrokor, odnosno Ivice Todorića. 

Upravo je ta transakcija udarila pečat i protekloj godini, a reflektirat će se i na tržišne trendove u ovoj 2015. s obzirom da je integracija dviju kompanija provedena lani gotovo na izmaku godine. Sva dosadašnja preslagivanja snaga među ovdašnjim trgovcima nisu imalo takva ni utjecaja ni učinka na tržište kakvo donosi spajanje Konzuma i Mercatora, ne samo na prostoru Hrvatske, nego i Adria regije. 

Konzum je s tim povezivanjem i vlastitim efektima pojačanim sa četiri nova supermarketa lani zabilježio rast prihoda od tek 0,5 posto, na 13 milijardi i 454 milijuna kuna. U toj kompaniji očekuju da će prvi pravi efekti iz te akvizicije biti vidljivi u ovoj godini. Dok je lani fokus bio na provedbi integracije dvaju sustava, ova godina, ističu u Konzumu, već donosi financijske pomake. 

Konzum, iznose, bilježi odlične rezultate u svim bivšim preuređenim prodavaonicama Mercatora. Do preuzimanja, navode, imale su negativan trend s prosječnim padom na godišnjoj razini od 17% dok su u lipnju 2015. ostvarile rast od 20.9%. 
Cjelovit proces integracije, kažu, odrađen je vrlo pažljivo, uspješne poslovne prakse zadržane su u poslovanju pa se upravo ta sinergija znanja i vještina Konzuma i Mercatora potvrdila iznimno uspješnom.Godinu 2015. smatraju ključnom za razvoj poslovanja Konzum Internet prodavaonice, a kao jamstvo uspjeha u ovom projektu spominju ulaganje u centralno skladište u iznosu od 35 milijuna kuna, koje će dodatno unaprijediti kvalitetu usluge i ponude Konzumove online prodaje. 

I Metro je, podsjećaju na toj adresi, na razini grupacije tijekom 2015. proveo velike promjene kroz modernizaciju kompanije na globalnoj razini što je omogućilo više autonomije u planiranju poslovne strategije i za hrvatsko tržište izravno prilagođene lokalnim specifičnostima. Zbog činjenice da svoje kupce mogu razvrstati u tri kategorije, a to su profesionalci iz HoReCa sektora (hoteli, restorani, catering), mali trgovci te mali i srednje veliki uredi, odnosno krajnji potrošači kreirali su i nove modele ponude. Tako su za kupce profesionalce redefinirali i ojačali sustav dostave proizvoda te krenuli i sa prilagođavanjem pojedinih centara. 

Trend porasta broja kupaca iz HoReCa sektora u Metrou su sustavno pratili protekle dvije godine pa su upravo iz podataka da je rast prve godine iznosio 3,6 posto, a druge čak 8,2 posto i udarili temelj novom konceptu rada. Investirani trud već donosi efekte pa je, hvale se, srpanj donio rast HoReCa kupaca naspram lani za visokih 15 posto. 

No, radi toga, tvrde, ne misle zanemariti male trgovce i dalje nastavljaju razvijati svoj već uhodani model suradnje prepoznatljiv kao “Moj Dućan” 

Trenutno je u projekt uključeno gotovo 150 malih trgovina diljem Hrvatske. Upravo radi profesionalnijeg nastupa, iznose, ove su godine u Sesvetama otvorili prvu centralnu logističku platformu za distribuciju robe. Lani su podsjećaju, otvorili novi Metro centar u Puli, a u srpnju ove godine veleprodajni centar u Varaždinu preselili su na veću lokaciju kako bi odgovorili na pojačanu potražnju i rastući broj poduzetnika na tom području. Asortiman varaždinskog centra prilagođen je HoReCa kupcima i neovisnim trgovcima. Investicija u Varaždinu iznosila je više od 882 tisuće, a u Puli milijun eura. 

Velike ambicije za jačanje svoje pozicije u Hrvatskoj ne krije ni Spar. Paket od 20 trgovina smještenih na odličnim lokacijama koji su u svibnju 2014. preuzeli od Dione donio je snažan vjetar u rast prihoda (8,6%) kao i tržišnog udjela na šest posto. 

No, ambicijama tu nije kraj. Podsjećaju na svoj investicijski ciklus koji se godišnje kreće između 30 i 40 milijuna eura, odnosno ukupno je kroz minule godine uloženo više od 350 milijuna eura. Namjeravaju, iznose, daljnjim širenjem biznisa dosegnuti najmanje 10 posto tržišnog udjela. 

U Sparu su, kažu, ponosni na suradnju s hrvatskim proizvođačima, posebice onim malim, čiji asortiman ne plasiraju samo kroz ovdašnje svoje police već ga izvoze i na više europskih tržišta i nude na policama svojih sestrinskih tvrtki. Prošle su godine kroz takav model plasirali asortiman vrijednosti veće od 50 milijuna eura, dok bi ove godine učinak mogao biti i bolji. 

Jedan od takvih projekata je i suradnja s mljekarom BiZ koja mlijeko otkupljuje od članova Udruge uzgajatelja simentalskog goveda Požeštine i pod znakom kakvoće „Mlijeko iz Zlatne doline“ plasira ga upravo kroz police Spara pa se i tom suradnjom zapravo značajno promiče održivi razvoj lokalne proizvodnje hrane. 

Suradnja s lokalnim proizvođačima

Suradnji s malim lokalnim proizvođačima okrenuo se i Lidl krajem 2013. godine s robnom markom Okusi zavičaja u kojoj je do danas razvio lepezu sa više od 70 proizvoda. 

Taj njemački diskonter kojeg su uoči ulaska na hrvatsko tržište pratile oštre, mahom negativne ocjene napravio je radikalan zaokret i prilagodio je ovdje svoj poslovni model lokalnim navikama više nego na bilo kojem od ostalih tržišta gdje je prisutan. Premda je recesija stišala i Lidlov apetit za ekspanzijom na hrvatskom tržištu, kod ulaska je najavljivano otvaranje 260 trgovina, a dosadašnji kapaciteti nisu još dosegnuli ni 90, taj trgovački lanac nije iskazao samo svoju snagu u osvajanju tržišta kroz snažan rast prihoda u kratkom roku, već je istodobno ilustrirao i kako se sustavno motre potezi konkurencije da bi dodatno učvrstila vlastita pozicija. 

No, nove poslovne izazove moguće je očekivati i od nekih regionalnih trgovaca, a među njima su svakako kaštelanska Ribola i KTC iz Križevaca. Ribola već pet uzastopnih godina ostvaruje dvoznamenkasti rast prihoda, a rekord je oboren u 2014. u kojoj je, temeljem investicija realiziranih u toj i prethodnoj godini, prihod uvećan za 40 posto, na 350 milijuna kuna. Ras je nastavljen i u 2015. što tvrtku svrstava gotovo u vrh liste trgovaca koji svoje poslovanje vežu uz dalmatinske županije. 
KTC je pak pomalo neočekivano u prosincu 2014. napustio svoj regionalni koncept. U samo dvadesetak dana, u godini u kojoj je slavio dvadesetu obljetnicu rada, najprije je stigao u metropolu zakupivši pet tisuća četvornih metara u objektu bivšeg Getroa u naselju Sesvete, a potom su u Velikoj Gorici otvorili supermarket površine oko 600 kvadrata.