Jedna od glavnih teme konferencije o zapadnom Balkanu u četvrtak u Beču su prekogranični infrastrukturni projekti i energetsko povezivanje područja.

Konferencija je dio Berlinskog procesa koji je prošle godine inicirala njemačka kancelarka Angela Merkel u cilju poticanja europskih integracija šest zemalja zapadnog Balkana. Na konferenciji se očekuje svih šest premijera iz regije – albanski Edi Rama, srpski Aleksandar Vučić, bosanskohercegovački Denis Zvizdić, crnogorski Milo Đukanović, makedonski Nikola Gruevski i kosovski Isa Mustafa.

Hrvatsku i Sloveniju, zemlje koje se doživljava kao neku vrstu poveznice i karike između Unije i zemalja regije, predstavljaju premijeri Zoran Milanović i Miro Cerar.  Europski povjerenik za proširenje Johannes Hahn ranije je najavio da će EU u sljedećem razdoblju izdvojiti milijardu eura za poboljšanje infrastrukture u zemljama regije.

Početak gradnje 2017. 
Među najvažnijim infrastrukturnim projektima koji će se razmatrati u Beču je izgradnja autoceste Niš-Priština-Drač. Srbija je, kako navode Večernje novosti, pripremila generalni projekt i prethodnu studiju opravdanosti i tu varijantu gradnje će predstaviti u Beču. Očekuje se da će u sljedećih godinu i pol biti spremna projektna dokumentacija za tu autocestu prema Albaniji i da će se vodit pregovori oko financiranja projekta.Aleksandar Vučić je rekao da je Srbija spremna platiti 350 milijuna eura za gradnju srpskog dijela autoceste, koja ukupno stoji od 600 do 650 milijuna eura, te da će tražiti da EU u projektu sudjeluje s oko 300 milijuna eura. Autocesta Niš-Priština-Drač bit će dugačka ukupno 384 kilometra. Ta autocesta trebala bi spojiti koridore 10 i 8 i Koridor 10 s albanskim lukama Drač i Valona, a realizacija bi mogla početi 2017. godine. Srbija je također, prema Vučićevim riječima, spremna sudjelovati u u realizaciji projekta željeznične pruge Niš-Priština sa 80 posto.

Modernizacija aerodroma
Među zajedničkim projektima o kojima će se razgovarati u Beču je i pruga Beograd-Sarajevo, preko Tuzle i Zvornika. Pruga vodi od Beograda, preko Loznice, Valjeva, Vlajkovca do Zvornika, pa od Zvornika do Tuzle, Doboja i južno do Sarajeva. Beograd je spreman svojim sredstvima financirati obnovu te pruge u dijelu koji prolazi kroz Srbiju. Kada je riječ o projektima koje zagovara Bosna i Hercegovina u tzv. osnovnu mrežu, na ranijem sastanku zemalja regije i EU u Rigi osim dionice Koridora 5C koja prolazi kroz BiH, riječ je o cestovnom pravcu Bosanska Gradiška-Banja Luka-Lašva-Travnik, željezničkoj prugi Bosanski Šamac-Sarajevo-Mostar-Čapljina, modernizaciji Aerodroma Sarajevo te plovnog puta rijeke Save.   Također je uvrštena trasa Jadransko-jonske autoceste koja ide kroz BiH dužinom od 110 kilometara, kao i pruga Banja Luka-Doboj-Tuzla-Brčko. 

Obnova dvije autoceste
Crna Gora podržava projekte u okviru Ruta 1, 2 i 4 (granica s Hrvatskom-granica s Albanijom, što je primorska varijanta Jadransko-jonske autoceste, prugu koja povezuje Podgoricu i Tiranu, te pravac Luka Bar -Podgorica-granica sa Srbijom, koji se odnosi na cestovnu i željezničku infrastrukturu. Makedonski ministar prometa i komunikacija Vlado Misajlovski predstavio je u Rigi infrastrukturne projekte koje realizira makedonska vlada, a koji se odnosu na Koridore 8 i 10, kao i jačanje veza s regijom i zemljama EU. "Makedonija je ušla u investicijski ciklus koji obuhvaća ceste i željezničku infrastrukturu. Trenutno, radovi su intenzivni na Koridoru 10. U međuvremenu, traje rekonstrukcija autoceste koja povezuje Veles i Skoplje, a u kratkom vremenskom razdoblju počet će i rekonstrukcija autoceste Smokvica-Gevgelija, tako da ćemo imati suvremenu autocestu koja će predstavljati tranzitne veze od sjevera prema jugu", rekao je Misajlovski.  

Regionalna mreža

Povezivanje gospodarskih središta i luka

Poboljšanje povezanosti zemalja zapadnog Balkana međusobno, kao i sa EU, ključni je čimbenik za povećanje konkurentnosti regije i poticanje rasta i zapošljavanja. U skladu s tim, očekivanja Europske unije su da se na temelju ustanovljene SEETO sveobuhvatne mreže postigne Sporazum o glavnoj regionalnoj mreži za zapadni Balkan (Core network), čime će biti definiran pristup za određivanje prioritetnih projekata na Glavnoj mreži koja povezuje glavne gradove zemalja zapadnog Balkana, glavna gospodarska središta i veće luke, navedeno je na 22. lipnja na Konferenciji o europskoj prometnoj infrastrukturi u Rigi, na kojoj je sudjelovalo šest zemalja iz regije.