Na europskim su burzama u utorak ujutro cijene dionica nadoknadile dio jučerašnjih drastičnih gubitaka, kada je izbrisano oko 450 milijardi eura tržišne vrijednosti dionica, no očekuje se nestabilno trgovanje zbog daljnjeg pada kineskih indeksa.

FTSEurofirst indeks 300 vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 1,8 posto, nakon što je jučer potonuo 5,4 posto, pri čemu je izbrisano oko 450 milijardi eura tržišne vrijednosti dionica. 

Londonski FTSE, pariški CAC i frankfurtski DAX indeks bili su u 9,30 sati na dobitku između 1,5 i 1,7 posto.

Jučer je FTSEurofirst 300 zabilježio najveći dnevni pad od kraja 2008. godine, pri čemu je 17 od 18 najvažnijih europskih indeksa zaronilo u područje korekcije, 10 posto ispod svoje prethodne najviše razine.

Njemački DAX, koji je na početku ove godine najviše rastao i dosegnuo rekordne razine, pao je, pak, u područje 'medvjeda', 20 posto ispod svoje prethodne najviše razine.

No, jutros su ti indeksi nadoknadili dio jučerašnjih gubitaka. Ipak, očekuje se nestabilno trgovanje jer i dalje nisu otklonjeni razlozi zabrinutosti ulagača – cijene dionica u Kini nastavile su danas silaznom putanjom, dok je sve jasnije da će rast tamošnjeg gospodarstva u ovoj godini biti manji od 7 posto, koliko je ciljala kineska vlada. Bio bi to najsporiji rast u posljednjih 25 godina.

I na većini azijskih burzi cijene su dionica jutros porasle, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 9,30 sati bio u plusu 1,1 posto, odmaknuvši se od najniže razine u tri godine.

Međutim, na Tokijskoj je burzi Nikkei potonuo 4 posto, 17.806 bodova, najnižu razinu od veljače.

I na na kineskim je burzama nastavljen pad cijena dionica. Nakon što su u posljednja tri dana potonuli 15 posto, jutros su burzovni indeksi u Šangaju izgubili daljnjih 7,5 posto.

Kineska središnja banka ubrizgala je jutros na financijska tržišta oko 23 milijarde dolara svježeg novca nastojeći povećati likvidnost i na taj način stabilizirati tržišta. No, sličan potez prošloga tjedna imao je pozitivan utjecaj samo kratkoročno, pa se ulagači plaše da ni ovaj neće dati rezultate.

Analitičari kažu da bi monetarne vlasti trebale smanjiti stopu izdvajanja obvezne rezerve banaka, što bi oslobodilo znatno više novca i dugoročnije pozitivno utjecalo na tržišta.

No, vlasti se ne odlučuju na takav potez jer ni prije labava monetarna politika nije usmjerila novac u realno gospodarstvo nego više u špekulacije na tržištima nekretnina i dionica.

Nakon godinu dana snažnog rasta, od lipnja su cijene kineskih dionica u slobodnom padu zbog sve više naznaka usporavanja rasta tamošnjeg gospodarstva. Mjere vlasti za stabilizaciju tržišta nisu dale rezultate jer se ulagači plaše da će kinesko gospodarstvo ove godine zabilježiti sporiji rast od 7 posto, koliko je planirala vlada.

Zbog toga kineski burzovni indeksi nisu izgubili samo sve dobitke od srpnja, kada su vlasti dotad nezabilježenim mjerama i ulijevanjem stotina milijardi dolara državnog novca u tržište pokušale stabilizirati cijene dionica, nego su jutros skliznuli u negativno područje u odnosu na početak godine.