Njemačka tiskara novčanica Giesecke & Devrient u kojoj se, među ostalima, tiskaju i novčanice kune očekuje godišnji rast proizvodnje od pet posto unatoč usponu elektroničkog plaćanja kojem se predviđa dvoznamenkasti rast. Giesecke & Devrient tiska novčanice preko 100 različitih valuta i jedna je od nekoliko privatnih tiskara u svijetu koje godišnje otisnu 70 milijardi novčanica od 160 milijardi koliko ih se ukupno proizvede.
80 posto
plaćanja u svijetu i dalje se odvija u gotovini.
Tiskanje novčanica i dalje je uspješno, bez obzira na sve veću sklonost plaćanju elektroničkim putem. Ralf Wintergerst, član upravnog odbora Giesecke & Devrienta, stabilnost tiskara novca vidi u činjenici da su novčanice potpuno pouzdane u vremenima krize i razdobljima panike kada financijski sustav mora dokazati svoju stabilnost. “Potražnja za gotovinom oštro raste u kriznim situacijama zbog povjerenja u opipljivu valutu”, komentirao je Wintergerst za Financial Times. Grčka je dobar primjer takvih teza.
160 milijardi
novčanica godišnje se proizvede u svijetu, a 70 milijardi u privatnim tiskarama.
Osim špekulacija o povratku na drahmu, broj novčanica u optjecaju krajem svibnja iznosio je 45,2 milijarde eura ili malo više od 4000 eura po glavi stanovnika, što je razina zadnji put viđena u travnju 2012. godine. Te je godine Europska središnja banka (ECB) morala u Atenu slati dodatne količine novčanica iz drugih dijelova Europe. Jednako tako, podaci ECB-a pokazali su pojačanju potražnju za novčanicama nakon sloma Lehman Brothersa, američke investicijske banke, prije sedam godina. Tada je posebno bila primjetna potražnja za novčanicama od 200 i 500 eura što je jasan signal da su potražnju uzrokovale zabrinute štediše.
17 milijardi
novčanica eura trenutno je u optjecaju, od čega je manje od 500.000 krivotvoreno.
No trajna privlačnost novčanica nije samo posljedica financijskih kriza. Trenutno se u stabilnim i naprednim gospodarstvima, poput Njemačke, više od polovice plaćanja još uvijek odvija u gotovini, dok na globalnoj razini udio gotovinskih plaćanja iznosi čak 80 posto.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu