Muzej betinske drvene brodogradnje otvoren je u petak u Betini na Murteru. Projekt vrijedan oko šest milijuna kuna donosi priču o više od 300 godina staroj tradiciji drvene brodogradnje koja je obilježila betinsku povijest. Cilj je bio osigurati nastavak tradicijske gradnje drvenih brodova, čemu će pridonijeti i nedavna zaštita umijeća gradnje drvene gajete kao kulturnog dobra.
Nositelj projekta Muzeja je općina Tisno, koja je u suradnji s udrugom Betinska gajeta za 450 tisuća kuna otkupila niz kuća u starom dijelu Betine kako bi ih prenamijenila u muzej, a njegovu su gradnju i opremanje financirala ministarstva kulture, turizma (iz Fonda za razvoj turizma 800 tisuća kuna) i regionalnog razvoja. Adaptaciju kuće stare 500 godina te projekt muzeja na 200 četvornih metara izradio je pak šibenski arhitekt Tomislav Krajina, dok je za postav bio zadužen Jadran Kale, a kompletni postav Muzeju su donirale brojne betinske obitelji i betinski brodograditelji.
Kako je istaknuo načelnik općine Tisno Ivan Klarin, cilj je očuvati tradiciju drvene brodogradnje koja je bila gotovo pred izumiranjem te toj djelatnosti dati pozitivan razvojni pravac. Priča o drvenoj brodogradnji u betinskom muzeju izaći će iz povijesnih i tradicijskih okvira i dobiti posve novu perspektivu koju će moći doživjeti i brojni turisti.
6 milijuna kuna
stajao je projekt gradnje Muzeja betinske brodogradnje
Inače, na inicijativu udruge Betinska gajeta 1740, u lipnju ove godine Ministarstvo kulture je umijeće gradnje betinske gajete zaštitilo kao nematerijalno kulturno dobro i upisalo ga u Registar kulturnih dobara RH. Betinska gajeta drveni je brod s jedrom, a gradnja betinske gajete tradicijska je posebnost Betine, koju je na otok još u 18. stoljeću donijela obitelj Filipi s Korčule. To je prvo brodogradilište djelovalo kao rasadnik iz kojeg su proizišli majstori Betine i drugih dijelova sjeverne Dalmacije. Kako ističu u Ministarstvu kulture, danas Betina po značaju tradicijske brodogradnje zauzima prvo mjesto na istočnoj obali Jadrana.
Muzej betinske brodogradnje podijeljen je u dva dijela. Etnološko krilo prikazat će povijest Betine i Betinjana, život kalafata od osnutka prvih brodogradilišta do danas, dok će u brodograditeljskom krilu biti oživljeno samo umijeće izgradnje brodova.
Ideja muzeja bila je spojiti tradiciju s modernom tehnologijom kroz opipljive eksponate, brodske makete, priče kalafata, ali i multimedijalne prikaze brodskih konstrukcija. Tako su kroz 3D tehniku vidljivi svi dijelovi drvene gajete, posjetitelji će na trodimenzionalnoj igrici moći složiti vlastiti brod, dok će na svojim pametnim telefonima gajetu moći vidjeti i virtualno iz tri perspektive. Ujedno, u betinskoj lučici je vezano tridesetak tradicijskih brodova uz koje su izložene informacije o njihovim vlasnicima, datumu gradnje i majstoru kalafatu koji ih je izgradio.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu