Iako je značajno smanjio nezaposlenost u Mađarskoj, tamošnji sustav javnih radova kritizira Europska unija, ali i ekonomisti. U sustavu se trenutno nalazi 260.000 Mađara, od kojih su mnogi nezaposleni već cijelo desetljeće. Uglavnom rade na čišćenju ulica ili na njivama, a trenutno grade 175 kilometara dugu ogradu na granici sa Srbijom kojom se želi spriječiti poplava imigranata.
Bruxelles, ali i dio ekonomskih analitičara ocjenjuje da sustav ne poboljšava sliku tržišta rada jer većina radnika teško pronalazi bolji posao. “Sve dosadašnje utjecajne analize pokazale su kako takve mjere ne poboljšavaju rezultate na tržištu rada”, kaže za Financial Times Ágota Scharle s budimpeštanskog ekonomskog instituta. Analitičarima daje za pravo i statistika. U prvom polugodištu prošle godine manje od 14 posto zaposlenih kroz sustav javnih radova pronašlo je drugi posao u privatnom sektoru. David Card, analitičar tržišta rada na Sveučilištu Berkeley, ističe kako su javni radovi imali smisla tijekom 30-ih godina prošlog stoljeća, ali poslije 1970. mnogi sumnjaju u njihovu efikasnost. Međutim, vlada premijera Viktora Orbana ne mari za mišljenja kritičara. Od kako je Fidesz došao na vlast prije pet godina, financiranje javnih radova učetverostručilo se na 964 milijuna dolara.
350 tisuća
radnika trebalo bi se nalaziti u sustavu do 2018. godine
Do 2018. sustav javnih radova koštat će 1,6 posto BDP-a, a zapošljavat će armiju od 350.000 ljudi ili čak devet posto ukupne radne snage u Mađarskoj. “Dokle god bude bilo potrebno, inzistirat ćemo na programu javnih radova kao sredstvu zapošljavanja”, izjavila je nedavno mađarskim medijima državna tajnica Katalin Novak. Iako su slični sustavi postojali tijekom 90-ih u nekoliko istočnoeuropskih država kako bi ublažili posljedice tranzicije, mađarski sustav svojom veličinom i iznosom financiranja uvelike ih nadmašuje.
Zapošljavanje na takav način posebno je pojačano nakon 2011. kada je vlada odredila da nezaposleni mogu dobivati naknadu samo mjesec dana, što je najkraće u EU. Kroz javne radove dobiva se 160 eura mjesečne plaće, što je doduše više od naknade za nezaposlene, ali manje od “minimalca”.
U siromašnim dijelovima sjeveroistočne Mađarske javni su radovi gotovo jedini način zapošljavanja, a velik dio radnika dolazi iz romske zajednice. Međutim, kritičari upozoravaju da je sustav toliko narastao jer ga iskorištavaju gradovi i općine. Naime, gradski su se oci dosjetili da otpuste radnike iz komunalnih poduzeća, a zatim ih opet zaposle kao jeftiniju radnu snagu kroz sustav javnih radova.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu