Program energetske obnove stambenih zgrada do 2020. predviđa obnovu 3% stambenog fonda godišnje, ali prethodnih godina Hrvatska nije uspijevala ostvariti taj prosjek zbog problema administrativne i stručne naravi, upozorava u analizi Hrvatska gospodarska komora (HGK). Neuredna dokumentacija upućuje se institucijama i fondovima, što je posljedica lošeg uvida u katastarske planove i zemljišne knjige, a tu si i brojni neriješeni sudski predmeti.

Sve to usporava proces obnove nekretnina, upozorava HGK. Građevinski se izvođači istodobno susreću i s velikom potražnjom za uslugama obnove te manjkom kvalificirane radne snage. Muče ih i predugi rokovi za naplatu. U HGK-u procjenjuju da se taj problem u idućem razdoblju neće riješiti, već da će i dodatno eskalirati.

“Provedba energetske obnove ovisit će o mogućnosti i stručnosti poslovnih subjekata za nabavu sredstava iz EU fondova, aktualnoj vlasti te o kapacitetu građevinskih tvrtki, koje bi trebale još aktivnije sudjelovati u poslovima obnove i stvarati tzv. zelena radna mjesta”, navodi HGK ističući kako u građevinskom sektoru leže najveći potencijali uštede energije, veći čak i od prometnog te industrijskog sektora.