Devizni prihod od turizma na razini je oko 17 posto BDP-a, po čemu smo vodeći u EU, no pitanje je može li se vrijednost nacionalnoga gospodarstva temeljiti na tako visoko rizičnoj grani čija je vrijednost gotovo petina BDP-a, ističe Hrvatska gospodarska komora (HGK) u analizi "Značaj deviznog prihoda od turizma".

Turizam je, napominju, podložan prirodnim nepogodama, geopolitičkim nestabilnostima i sličnom, pa razvijene zemlje izbjegavaju visoku ovisnost svojih gospodarstava o njemu. U SAD-u je ostvareni devizni prihod od turizma lani iznosio tek 1% BDP-a, u Francuskoj 1,9, V. Britaniji 1,5, Njemačkoj 1,1, a u Italiji 2,1% BDP-a.  "Turizam i devizni prihod od turizma neosporno pridonose gospodarskom rastu i ekonomskoj stabilnosti i tu još ima mnogo prostora za razvoj, ali i dalje se postavlja retoričko pitanje je li obračun deviznog prihoda realan i koliko je pritom prisutna siva ekonomija", ističe HGK.  

Devizni prihod od turizma u nas kontinuirano raste od 2011., i to kao rezultat uzlaznog trenda deviznog prihoda i silaznog trenda BDP-a. Neto devizni prihod od turizma, koji se dobije tako da se deviznom prihodu od turizma (potrošnja inozemnih turista) oduzme stavka deviznog rashoda (potrošnja domaćih turista u inozemstvu), lani je iznosio 6,76 milijardi eura, 1,1% više od rekordne 2008. Lani je neto deviznim prihodom od turizma pokriveno 106,6 robnog deficita.