U krugovima industrije osiguranja 2014. ostat će zabilježena ne samo kao kalendarsko razdoblje u kojem se dogodio najveći pad ukupne premije od 2003. godine, već i po činjenici da su životna osiguranja s ostvarenom premijom prvi put probila dotad imaginarnu granicu te se s udjelom od 30,8 posto uspela na sam tron cjelovite strukture portfelja, potisnuvši iza sebe obvezna autoosiguranja, koja su desetljećima držala prvo mjesto.

Ove ali i brojne druge, vrlo detaljne podatke o rezultatima poslovanja sektora osiguranja u 2014. godini te u razdoblju od 2003. pa do lani, donosi tradicionalno godišnje izvješće koje redovito u ovo vrijeme publicira krovno udruženje branše, Hrvatski ured za osiguranje. Zaključno s 2008., na razini grupacije ukupna je premija rasla po visokim stopama. Recesija je ovaj sektor počela nagrizati 2009. donijevši pad premije od 2,8 posto, da bi u godinama koje su potom slijedile pad bio sve manji sve do 2013., koja je zaključena s 0,6 posto, a onda je prošla godina završena uz gubitak ukupne premije od 5,7 posto. 

Nezanimljiva renta
Glavni krivac za urušavanje premijskog rezultata jesu obvezna autoosiguranja i vrtoglava liberalizacija ponuđenih cjenika. Naime, gubitak premije na godišnjoj razini u podskupini neživotnih osiguranja još je veći (9,4%), u apsolutnom iskazu riječ je o 615 milijuna kuna, od kojih se čak 544 milijuna odnose upravo na obvezna autoosiguranja. Taj negativni trend nije ilustracija samo lanjske godine, nastavljen je i ove, pa je polugodišnji obračun pokazao da je u 2015. naspram istog razdoblja 2014. premija na obveznim autoosiguranjima manja za 215 milijuna kuna.

U javnosti se stoga otvaraju dvojbe jesu li možda osiguravatelji proteklih godina na toj vrsti osiguranja ostvarivali enormne zarade i gomilali dobit ili su suočeni s nelikvidnošću krenuli u "cjenovni rat" koji ne jamči opstanak svim igračima. Što regulator namjerava, koliko dugo će dopustiti ovaj razigrani scenarij, zasad ostaje nepoznanica. Istodobno su životna osiguranja i kod Hrvata konačno uspjela probiti granicu snova i s više od 2,6 milijardi kuna ostvariti najveći (30,8%) udjel u ukupnu portfelju. Za 204 milijuna kuna prvi su put nadmašila premiju vezanu uz obvezna autoosiguranja, čiji je udjel lani iznosio 28,4 posto.

Činjenica da je između 2004. i 2014. premija ugovorena kroz police životnih osiguranja, gleda li se naspram broja stanovnika, rasla s 353 na 622 kune ilustrira optimizam, ali svjedoči i o tome kako ovdašnja populacija još nije prepoznala prednosti koje ta vrsta police jamči u pokriću mnogih rizika. Dovoljno je spomenuti Sloveniju, gdje je prosječna polica u životnim osiguranjima veća od 2100 kuna. Trendovi iz posljednjih mjeseci prošle i prvog polugodišta ove godine, s visokim stopama rasta premije, otkrivaju kako dio Hrvata, da bi izbjegao porez na kamate od štednje, više investira u životna osiguranja.

I dalje su, međutim, top izbor klasična ili unit linked polica. Vrlo je mali broj rentnih polica, koje bi budućim umirovljenicima mogle osigurati financijski sigurniju starost. Tako je 2014. od ukupno ugovorenih 785 tisuća polica rentnih bilo samo 2043. uz premiju od tek 20 milijuna kuna.    

Poželjan poslodavac
Proteklih godina industrija osiguranja bila je poželjan poslodavac, uglavnom su povećavali broj zaposlenih, otpuštali su sporadično iako je prosječna premija po zaposleniku imala negativnu krivulju. Od 2004. do 2014. u 26 društava zaposleno je 4899 osoba, dok je prosječna premija pala s milijun i 22 tisuće kuna na 752.000 kuna. Izvješće HUO-a otkriva da su djelatnici u društvima za osiguranje unatrag desetak godina najbolji učinak imali tijekom 2005., kad je prosječna premija po zaposleniku iznosila milijun i 55 tisuća kuna. Pad premije u ovoj kategoriji kontinuirano traje od 2006. godine.