I u svjetlu nedavnog sastanka visokorangiranih političkih predstavnika u Adis Abebi povodom Treće međunarodne konferencije o financiranju razvoja, ima razloga za optimizam vezano uz borbu protiv klimatskih promjena i težnju održivom razvoju.

Ulaganja u obnovljivu energiju premašila su 270 milijardi američkih dolara godišnje, a udjel "čistih" izvora energije poput sunca i vjetra u svjetskoj proizvodnji energije stalno raste. U međuvremenu, sektori poput transporta, prostornog planiranja i građevinskog sektora suočeni su sa sveobuhvatnim promjenama vezanim uz energetsku učinkovitost i očuvanje okoliša. Značaj tog napretka ne može se dovoljno istaknuti, ali on mora biti popraćen opsežnim promjenama u našem odnosu s prirodom. Na posljetku, priroda je usavršila isplative i sigurne metode prikupljanja i skladištenja ugljika te istodobno pruža širok raspon dodatnih pogodnosti za čovječanstvo. 

Neiskorišten potencijal 
Dok se dužnosnici okupljaju u Etiopiji radi prepoznavanja najboljih načina za osiguravanje resursa nužnih za održavanje zdravlja našeg planeta i poticanje blagostanja njegovih stanovnika, bilo bi im mudro da bace pogled na zemlju pod našim nogama. Ona ima golem, naveliko neiskorišten potencijal za postizanje žurnih poboljšanja u borbi protiv klimatskih promjena i težnji za postizanjem ciljeva održivog razvoja, čije se usvajanje u međunarodnoj zajednici očekuje tijekom godine.  

Na sječu šuma i emisije stakleničkih plinova iz sektora poljoprivrede, iz tla, gnojiva i od stoke, odnosi se oko četvrtina stakleničkih plinova na globalnoj razini. Bolje upravljanje zemljom moglo bi ne samo smanjiti emisije, nego i osigurati izdvajanje od sedam do 10 milijardi tona ugljikovog dioksida godišnje do 2030. godine. To je otprilike pola emisija koje je nužno smanjiti tijekom nadolazećih desetljeća radi postizanja međunarodnog cilja sprječavanja globalnog zatopljenja. 

Širok spektar pogodnosti 
Postupanje nužno za izbjegavanje, smanjenje, izdvajanje i skladištenje emisija donijelo bi pogodnosti znatno širih razmjera. Povrh obuzdavanja emisija, maksimiziranje potencijala zemlje i zaštita njezine vegetacije učinkoviti su načini pružanja pomoći velikom broju ugroženih ljudi. Bolje upravljanje zemljom spriječilo bi uklanjanje u prosjeku tri milijuna hektara vegetacije svake godine, a istodobno bi se udovoljilo rastućoj potražnji za hranom sljedećih desetljeća.

Poticanjem plodnosti zemlje brojne mjere obećavaju zaštitu žetvi za male farmere na globalnoj razini. To bi moglo pomoći očuvanju egzistencije više od dvije milijarde ljudi, od kojih mnogi žive u strašnom siromaštvu, suočeni s rizikom sukoba i preseljenja ako prirodni resursi o kojima oni ovise i dalje budu pretjerano iskorištavani. Neke od mjera nužnih za izdvajanje i pohranjivanje emisija uključile bi obnovu oko dvije milijarde hektara šuma, močvarnih područja i travnjaka koji su narušeni i izgubljeni.

Goleme su pozitivne posljedice tih težnji za očuvanjem i melioracijom. Prirodna vegetacija od presudne je važnosti za adaptaciju na posljedice klimatskih promjena, stvaranje otpornih zajednica i pružanje usluga ekosustava. Primjerice, močvare mangrova mogu ublažiti djelovanje  uragana. Šumski pokrov može obuzdati eroziju i pomoći u opskrbi čistim, sigurnim izvorima vode. Sprječavanje većih gubitaka naših prirodnih resursa također bi dovelo do porasta bioraznolikosti, koja je neizostavna ne samo za održivu poljoprivredu, već i za jedan od najvećih i najprofitabilnijih gospodarskih sektora na svijetu: turizam.

Konferencija u Parizu 
Važnost boljeg upravljanja zemljom za dobivanje bitke s klimatskim promjenama zaista je bila zanemarena. Nastavimo li s takvim zanemarivanjem, lišit ćemo sami sebe ključnih sredstava nužnih za stvaranje budućnosti s niskim udjelom ugljika i propustiti važne prilike za stvaranje izdržljivosti, kao i za prilagodbu posljedicama rastućih temperatura.Danas imamo više znanja nego ikad o tome kako na najbolji način upravljati zemljom i vegetacijom u cilju smanjenja emisija i maksimiziranja unosa ugljika na pouzdane i provjerljive načine. Kao ni u Adis Abebi, i na konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama u Parizu u prosincu dužnosnici ne bi trebali zanemariti ključnu ulogu koju zemlja može igrati u nastojanjima za osiguranje prosperitetne i održive budućnosti. 

Koautorice su Christiana Figueres, izvršna tajnica okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama, i Achim Steiner, izvršni direktor Okolišnog programa UN-a

© Project Syndicate, 2015.