Unatoč niskim kamatama i porezu na štednju, hrvatski su građani u u godinu dana uvećali štednju za 1,5 milijardi kuna.
Najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB) pokazuju da su ukupni depoziti poslovnih banaka krajem svibnja ove godine iznosili 240,9 milijardi kuna što je za 6,9 milijardi kuna ili tri posto više nego u svibnju lani. Po ocjeni analitičara Raiffesenbank Austria (RBA), to potvrđuje još razmjerno visoku sklonost štednji u uvjetima i dalje visoke nezaposlenosti. U odnosu na travanj, ukupni depoziti veći su za 0,3 posto, odnosno 749,5 milijuna kuna. Ukupni štedni i oročeni depoziti su uz mjesečni pad od 558,7 milijuna kuna ili 0,3 posto, potkraj svibnja iznosili 197,1 milijardi kuna.
197,1mlrd.
kuna dosegli su ukupni štedni depoziti, 1,3 posto više nego lani
Ipak, prema lanjskom svibnju, rasli su za 2,5 milijarde kuna ili 1,3 posto. Analitičari pritom ističu kako je, s obzirom da u ukupnim depozitima valutni štedni i oročeni depoziti imaju udio od 67 posto, jačanje kune u odnosu na euro od 0,1 posto i na mjesečnoj i na godišnjoj razini ublažila rast kunskog iskaza ukupnih depozita. Najveći doprinos padu ukupnih štednih i oročenih depozita na mjesečnoj razini došao je od kućanstava koji u strukturi ukupnih štednih i oročenih depozita čine gotovo 84 posto.
Naime, u svibnju su ukupni štedni i oročeni depoziti kućanstava od 165,3 milijardi kuna zabilježili mjesečni pad od 0,2 posto ili 395,1 milijuna kuna: No, na godišnjoj razini su rasli za 1,5 milijardi kuna ili 0,9 posto. Analitičari RBA smatraju kako je moguće da je mjesečni pad dijelom posljedica i blagog povećanja osobne potrošnje, potaknute i novim poreznim izmjenama koje su oslobodile dio dohotka, a koji je dijelom pretočen u potrošnju. "Ipak, na godišnjoj razini je evidentan porast depozita stanovništva što potvrđuje još uvijek razmjerno visoku sklonost štednji", ističu iz RBA.
Tako građane od štednje nisu uspjele odvratiti ni sve niže kamatne stope na štednju, ali ni 12-postotni porez. Financijski stručnjak Vjeko Peretić kaže kako je dio klijenata prebacio sredstva iz banaka u životna osiguranja s jednokratnom uplatom, koja su dobra alternativa oročenoj štednji. "Podaci o velikoj akumulaciji štednih depozita normalni su za stanje ekonomske stagnacije, odnosno recesije iz koje ipak još nismo izašli. Ove brojke o štednji posljedica su neinvestiranja, nespremnosti na trošenje i čuvanja novca za bolje dane", ocjenjuje Peretić.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.I dalje vjeruju drzavi i bankarskom servisu kao Grci 🙂
Uključite se u raspravu