Krajem svibnja u Hrvatskoj je bilo blokirano gotovo 323 tisuće građana, u čemu najveći udio, 18,5 posto, ima gotovo 60 tisuća građana s područja grada Zagreba, dok po omjeru blokiranih i broja stanovnika prednjači Koprivničko-križevačka županija, u kojoj je svibanj s blokiranim računima završio gotovo svaki deseti stanovnik.

Pokazuju to podaci o blokadi građana, koje je obradila Financijska agencija (Fina), a koji pokazuju da je zbog neizvršenih osnova za plaćanje na kraju svibnja u Hrvatskoj bilo ukupno 322.702 građana s nešto manje od 33,3 milijarde kuna dugovanja.

Prema Fininoj analizi, riječ je o 7,53 posto ukupnog broja stanovnika Hrvatske, odnosno 11,23 posto radno sposobnog stanovništva.

Analiza njihovog duga prema vjerovnicima, pak, pokazuje da građani državi duguju 3,17 milijardi kuna, jedinicama lokalne uprave 260,4 milijuna kuna, a ostalim vjerovnicima gotovo 29,9 milijardi kuna.

U skladu s njegovom veličinom, u gradu Zagrebu, u kojem živi 18,4 posto stanovnika Hrvatske, je i najviše blokiranih građana – njih 59.571 ili 18,5 posto od ukupno blokiranih krajem svibnja. Njihova nepodmirena dugovanja, u iznosu od 9,73 milijarde kuna, čine gotovo 30 posto ukupnih nepodmirenih obveza krajem svibnja.

U Splitsko-dalmatinskoj županiji je, pak, krajem svibnja u blokadi bilo 6,8 posto stanovnika te županije ili njih 31.044, koji su dugovali ukupno 3,3 milijarde kuna, dok je u Zagrebačkoj županiji udio blokiranih građana u ukupnom stanovništvu županije na kraju svibnja bio 8 posto (25.512 građana), a iznos nepodmirenih dugovanja viši od 2,9 milijardi kuna.

Osječko-baranjska županija, koja je po ukupnom broju stanovnika manja od Zagrebačke tu je županiju 'preskočila' po broju blokiranih građana. U Osječko-baranjskoj županiji krajem svibnja blokirane račune je, naime, imalo 26.215 građana, što je 8,6 posto od ukupnog broja stanovnika te županije.

Najviše blokiranih građana prema njihovom udjelu u ukupnom stanovništvu krajem svibnja imali su u Koprivničko-križevačkoj županiji. U toj je županiji u blokadi bilo 11.214 građana, što je 9,7 posto stanovništva te županije, koja zauzima i prvo mjesto po udjelu blokiranih u radno sposobnom stanovništvu, s udjelom od 14,6 posto.

Po udjelu blokiranih u ukupnom broju građana, nakon Koprivničko-križevačke, slijede Sisačko-moslavačka (9 posto), Virovitičko-podravska (8,8 posto) i Bjelovarsko-bilogorska županija (8,7 posto). Raspored je istovjetan i po udjelu blokiranih u radno sposobnom stanovništvu – na drugom je mjestu Sisačko-moslavačka (13,7 posto), treća je Virovitičko-podravska (13,14 posto), a četvrta Bjelovarsko-bilogorska županija (13,11 posto).

Na začelju liste, s najmanjih 2.804 blokiranih građana, nalazi se Ličko-senjska županija, a u toj je županiji i najmanji postotak blokiranih u ukupnom broju stanovnika – 5,5 posto, dok je njihov udio u radno sposobnom stanovništvu u toj županiji (8,9 posto) najniži nakon Dubrovačko-neretvanske županije. U najjužnijoj hrvatskoj županiji je, naime, krajem svibnja bilo 6.980 blokiranih građana ili 5,7 posto stanovništva, odnosno 8,6 posto radno sposobnih stanovnika.