U Hrvatskoj se očekuje da će se do idućeg ljeta registrirati na tisuće novih turističkih tvrtki. Izmjene Zakona o ugostiteljstvu, koje bi Sabor trebao usvojiti u jesenskom zajedanju, omogućit će da većina od 70 tisuća malih iznajmljivača može prvi put registrirati svoj posao kao obrt, OPG, d.o.o. ili j.d.o.o.

Na taj će način dobiti mogućnost da traže povrat poreza, državne poticaje, ali i da se natječu za sredstva iz EU fondova. Anamarija Cicarelli, prva savjetnica za privatne iznajmljivače u Hrvatskoj i direktorica tvrtke Interligo kaže da je to velika prilike za razvoj malog poduzetništva. "Mali iznajmljivači dobit će priliku da se ravnopravno natječu s ostalim poduzetnicima u turizmu, a pristup novim izvorima financiranja otvorit će im priliku da poboljšaju svoju ponudu, da se bolje promoviraju i na kraju povećaju profitabilnost svog posla", kaže Cicarelli.

Autorica najpopularnije hrvatske knjige za iznajmljivače "Vodiča za vlasnike obiteljskog smještaja", koji je u dva izdanja rasporodan u više od deset tisuća primjeraka, prije dvije godine osnovala je savjetničku tvrtku za iznajmljivače Interligo. Posao joj je, kaže, porastao ove godine. Lani sam individualno savjetovala 120 iznajmljivača, a ove godine samo u prva dva mjeseca javilo mi se 200 ljudi za savjetovanje o online bookingu, i to iz cijele Hrvatske", kaže Cicarelli.

Uklonjene prepreke
Dodaje da dio interesa potiče i novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti. Naime, dosad su mali iznajmljivači, kojima su kapaciteti narasli na 40 do 60 ležajeva, bili zakonski gurani u zonu sivog poslovanja. Nisu mogli otvoriti obrt ili tvrtku, jer 90 posto malih iznajmljivača ima ležajeve u stambenom objektu, a ne, kako se sad tražilo, poslovno-stambenom objektu. Prenamjena u poslovno-stambeni objekt traje i skupa je. Zato se većina dosjetila pa su ležajeve prepisivali na tetke i drugu familiju.

Potpore umjesto prisile
"Ta ograničenja će sada nestati i male iznajmljivače će se, umjesto zakonske prisile, motivirati poticajima poput potpora za samozapošljavanje, da otvore tvrtke, možda i po prvi put napišu poslovne planove za svoj posao i osmisle kako će nuditi usluge tako da zarađuju bolje. Ali to će, prije svega, ovisiti o državnim poticajima i hoće li oni biti dovoljno veliki da rasprše strah od dodatne birokracije s kojom će se iznajmljivači morati nositi", zaključuje Cicarelli.

Nedostižan mit

Konkurencija i internet srezali utržak

Ističe da je nekad među iznajmljivačima vrijedio mit o sto eura po sto dana sezone, odnosno 10 tisuća eura utrška po apartmanu po sezoni. Navodi da danas oni uspješni postižu prihod od pet do deset tisuća eura po apartmanu po sezoni. No, mnogi nemaju taj prihod. Cicarelli kaže da je problem u tome što se sve promijenilo, od načina plaćanja preko tipa gostiju do strukture smještaja i načina bookinga te, osobito, rasta konkurencije. "Samo u Splitu broj iznajmljivača u privatnom smještaju premašio je 3500 i narastao daleko brže nego li je narasla potražnja", pojašnjava Cicarelli.