Biti ruska banka na tržištu EU u trenutku kad je Rusija pod sankcijama prilično je nezgodno.

No, hrvatska podružnica Sberbanke upravo se u tom razdoblju nametnula kao jak igrač u korporativnom sektoru. O poslovanju i optimističnim planovima hrvatsko-ruske suradnje razgovarali smo sa Sergejem Gorkovom, potpredsjednikom Uprave Sberbank Rusije.

Kako geopolitička kriza i sankcije utječu na poslovanje Sberbanke?
Sankcije i geopolitička situacija utječu na gospodarstvo i na poslovanje u cjelini. Prošla je bila teška godina, ali smo je ipak završili uspješno: sve su podružnice banke ispunile ključne pokazatelje uspješnosti i iskazale vrlo dobre rezultate s obzirom na trenutačnu situaciju. I dalje poslujemo stabilno.

Koliko je ruskih kompanija ušlo u Hrvatsku uz vašu financijsku potporu?
Zadovoljni smo s trendovima našeg korporativnog dijela poslovanja, Najveće i najvažnije hrvatske kompanije prepoznale su u Sberbanci financijskog partnera na kojeg se mogu osloniti u svim aspektima. Postoji velik interes hrvatskih tvrtki za poslovanje u Rusiji i događa se živa razmjena ideja i kontakata. Sberbank aktivno podržava sve kontakte i događaje koji promiču rusko-hrvatsku suradnju. Primjerice, bio sam ugodno iznenađen odzivom hrvatskih tvrtki u ožujku, kad je Sberbank bila sponzor događaja organiziranog u suradnji s hrvatskom i ruskom gospodarskom komorom.Uspostavljen je određeni broj kontakata. Pripremne aktivnosti za poslove traže vrijeme, no zadovoljni smo.

Već ste tri godine na hrvatskom tržištu: jeste li ostvarili ciljeve i koji su vam planovi?
Naš je glavni cilj bio da Sberbank postane priznati igrač na hrvatskom tržištu, a to smo postigli. Sberbank Hrvatska danas je moderna i univerzalna banka, sa sveobuhvatnim portfeljem inovativnih proizvoda i usluga, od kojih neke još uvijek nudimo samo mi. Uspješno smo se pozicionirali kao ključan korporativni igrač na tržištu. Naši su planovi da nastavimo ostvarivati ono što smo najavljivali ranije: pružati visokokvalitetne usluge klijentima. U 2016. ćemo se usredotočiti na digitalne proizvode.

Planirate li nove akvizicije?
Ne planiramo nikakve akvizicije u bliskoj budućnosti. Sad smo usredotočeni na poboljšanje našeg poslovnog modela u Europi s ciljem da stvorimo profitabilnu, modernu i učinkovitu bankovnu grupaciju koja će poslovanje temeljiti na stabilnim vlastitim izvorima financiranja.

Cilj vam je biti most između Hrvatske i Rusije. Ostvaruje li se ta želja?
Da, definitivno. Vrlo smo aktivni u tom pogledu i ovdje vidimo puno potencijala. Isto smo čuli i od hrvatskih tvrtki: one žele ući na rusko tržište i uspostavljeni su brojni bilateralni razgovori s velikim poduzećima. No, ne mogu još otkrivati imena. Doznat ćete sve nakon što završimo razgovore.

Hrvatska podružnica prvi je kvartal završila s minusom.  Kakva su vam očekivanja do kraja godine?
Za nas je kraj godine mjera uspješnosti. Prošle godine dobit nakon oporezivanja bila je 30 mil. kn. U prvom kvartalu iskazan je gubitak od 0,5 mil. kn. Na rezultat su utjecale izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju, odnosno fiksiranje tečaja CHF/HRK za otplatu kredita u švicarcima na 12 mjeseci na 6,39. Hedgirali smo novčane tokove za 12 mjeseci, a negativni efekti su iskazani u siječnju. Očekujemo da ćemo 2015. završiti s pozitivnim rezultatom, osim ako dođe do novih izmjena zakona.

Ne kupuju kuće kreditom

Lani ste uveli kredite za ruske građane za kupnju nekretnina u Hrvatskoj. Koliko ih je odobreno? Usporedba s Češkom i Turskom?

Da, uveli smo stambeni kredit za ruske građane, a primamo upite o različitim nekretninama, posebno za one na vašoj obali, u Istri, na Kvarneru i u Dalmaciji. Uspješno smo realizirali nekoliko kredita. Ne bi bilo fer uspoređivati hrvatsko tržište s češkim ili turskim jer su ta tri tržišta potpuno različita. Profil ruskog kupca koji je u potrazi za nekretninom na svakom od tih tržišta je drukčiji. Rusi su sada manje skloni ulaganju u inozemstvu, a većina kupoprodajnih transakcija realizira se bez kredita. U Češkoj, a posebno u Turskoj, realizira se mnogo više hipotekarnih kredita, ponajprije zbog velika broja osoba koje trajno ili privremeno borave u tim zemljama, a dijelom i zbog snažnijih gospodarskih i kulturnih veza.