Izgledi da će američke Federalne rezerve početi napuštati politiku nulte kamatne stope kasnije tijekom ove godine potaknula je rastući strah od obnovljene volatilnosti valute gospodarstava u nastajanju, tržištima obveznica te tržištima dionica. Zabrinutost je razumljiva: kad su Federalne rezerve 2013. naznačile približavanje kraja politike kvantitativnog popuštanja "napad bijesa" koji je ta vijest prouzročila odaslao je valove šoka diljem brojnih financijskih tržišta i gospodarstava u nastajanju.

Postoji strah da bi rastuće kamatne stope u Sjedinjenim Američkim Državama i sljedeći vjerojatni porast vrijednosti dolara mogli poharati vlade, financijske institucije, korporacije i čak domaćinstva u tržištima u nastajanju. Budući da su svi posudili bilijune dolara u posljednjih nekoliko godina, sad će se suočiti s povećanjem tih dugova u realnoj vrijednosti lokalne valute, dok će rastuće kamatne stope u Sjedinjenim Američkim Državama potaknuti rast domaćih kamatnih stopa na tržištima u nastajanju, te će time dodatno povećati troškove servisiranja duga.

Međutim, iako su izgledi da će Federalne rezerve s povećanjem kamatnih stopa uzrokovati značajne turbulencije na financijskim tržištima zemalja u nastajanju, rizik izravnih kriza i nevolja je ograničeniji. Dok je napad bijesa 2013. iznenadio tržišta, s namjerom Federalnih rezervi da podignu kamatne stope ove godine, jasno izrečenom tijekom brojnih mjeseci, to zasigurno neće biti slučaj. Štoviše, vjerojatno je da će Federalne rezerve početi podizati kamatne stope kasnije i sporije nego u prethodnim ciklusima, odgovarajući postepeno na znakove da je gospodarski rast Sjedinjenim Američkih Država dovoljno robustan da održi više troškove zaduživanja. Snažniji rast pogodovat će tržištima u nastajanju koja izvoze robu i usluge u Sjedinjene Američke Države. 

Povećana stabilnost
Još jedan razlog da se ne paničari je da, u usporedbi s 2013., u vrijeme politike niskih kamatnih stopa na brojnim krhkim tržištima u nastajanju, središnje banke su već bile znatno stegnule svoju monetarnu politiku. Uslijed politike kamatnih stopa koje su već bile ili su se približavale razini izraženoj u dvoznamenkastim brojevima u velikom broju tih gospodarstava, nadležna tijela nisu u tijeku s događajima na način kako su to bila 2013. Labave fiskalne i kreditne politike također su stegnute, smanjujući ogromne fiskalne deficite, kao i deficite platne bilance.

Također, u usporedbi sa 2013. kad su vrijednost valuta, te cijene dionica, proizvoda i obveznica bile suviše visoke, ispravak se već bio odigrao na brojnim tržištima u nastajanju, ograničavajući potrebu za dodatnim velikim prilagodbama kad se pokrenu Federalne rezerve. Iznad svega, većina financijskih tržišta je financijski stabilnija danas nego što je to bio slučaj prije jednog ili dva desetljeća, kad je financijska krhkost dovela do valutnih i bankarskih kriza, kao i kriza državnog duga. Većina trenutno ima fleksibilne tečajne stope, koje ih čine manje ranjivim od disruptivnog kraha fiksiranja valute, te im ostavlja obilne pričuve da ih zaštite od juriša na njihove valute, vladine dugove i bankovne pologe.

Većina također ima relativno mali udio duga u dolarima u usporedbi s dugom u lokalnoj valuti nego što je to bio slučaj prije jednog desetljeća, što će ograničiti povećanje njihovog dužničkog opterećenja kad valuta deprecira. Njihovi financijski sustavi također su u pravilu stabilniji, s više kapitala i likvidnosti nego kad su bili suočeni s bankovnom krizom. Uz nekoliko iznimaka, većina ne pati od problema sa solventošću; iako javna i privatna zaduženja ubrzano rastu posljednjih godina, ona rastu s relativno niskih razina.

Izostale reforme 
Zapravo, ozbiljni financijski problemi u nekolicini gospodarstava u nastajanju – osobito vezano uz proizvođače nafte i proizvoda koji su izloženi usporavanju u Kini – nisu povezani s postupanjem Federalnih rezervi. Brazil, koji će ove godine iskusiti recesiju i visoku inflaciju, prigovarao je kad su Federalne rezerve lansirale kvantitativno popuštanje, te još jednom kad su ga zaustavile. Svoje probleme većinom je nanio sam – uslijed labave monetarne, fiskalne i kreditne politike, a sve to je trenutno potrebno stegnuti, tijekom prvih 100 dana novog mandata predsjednice Dilme Rousseff.

Nadalje, problemi u Rusiji također ne pokazuju učinak politike Federalnih rezervi. Njeno gospodarstvo trenutno – uslijed pada cijena nafte i međunarodnih sankcija nametnutih nakon njene okupacije Ukrajine – preživljava rat koji će sad prisiliti Ukrajinu na restrukturiranje vanjskog duga, koji je postao neodrživ uslijed rata, ozbiljne recesije i deprecijacije valute. Također, Venezuela je imala velike fiskalne deficite i tolerirala visoku inflaciju čak i kad su cijene nafte premašivale 100 dolara po barelu; s tekućim cijenama, možda će ona biti primorana ne podmiriti svoje javne dugove, osim u slučaju ako Kina ne odluči da ju spasi.

Slično, dio gospodarskog i financijskog stresa s kojim su se suočile Južna Afrika, Argentina i Turska bio je posljedica loših politika i domaćih političkih neizvjesnosti, a ne djelovanja Federalnih rezervi. Ukratko, prekid Federalnih rezervi s politikom nultih kamatnih stopa uzrokovat će ozbiljne probleme za ona gospodarstva s tržištima u nastajanju koja imaju velike unutarnje i vanjske potrebe za zaduživanjem, velike zalihe dugova denominiranih u dolaru, te makroekonomsku i političku krhkost.

Snažni strukturni temelji 
Gospodarsko usporavanje Kine zajedno s krajem super-ciklusa proizvoda, uzrokovat će dodatni vjetar u lice gospodarstvima u nastajanju od kojih većina nije provela strukturne reforme koje su neophodne za poticanje njihovog rasta.Međutim, i ti su problemi samo naneseni i brojna gospodarstva u nastajanju imaju snažne makro i strukturne temelje koji će im dati veću otpornost kad Federalne rezerve počnu podizati kamatne stope. Kad se to dogodi, neki će patiti više od ostalih; ali, uz nekoliko iznimaka koje nemaju sustavnu važnost, do široko rasprostranjenih kriza i nevolja ne bi trebalo doći. 

© Project Syndicate, 2015.