Europski fondovi su prilika za pokretanje cjelokupnog hrvatskog gospodarstva koja se ne smije i ne može propustiti, zaključak je panela "Gospodarska prekretnica – EU fondovima do snažnijeg razvoja" koji su u sklopu Poslovnog uzleta grada Jastrebarskog u petak održao u tom gradu.

O dvogodišnjem razdoblju punopravnog članstva naše zemlje u Europskoj uniji na panelu su razgovarala četiri ministra – Branko Grčić, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Gordan Maras, ministar poduzetništva i obrta, Mihael Zmajlović, ministar zaštite okoliša i prirode, a panelu je nazočio i Tihomir Jakovina, ministar poljoprivrede čiji resor bi u narednih pet godina trebao alocirati gotovo 50 posto od ukupno odobrenih 11 milijardi eura bespovratnih potpora EU-a za Hrvatsku. 

Pozitivni efekti
"Već su prve dvije godine članstva pokazale izuzetno pozitivne efekte za Hrvatsku koje su možda najbolje vidljive kroz rast izvoza, prihoda i zaposlenosti. Lani smo imali osam posto veći izvoz, a u zemlje EU-a on je porastao za čak 11 posto. Znali smo da će doći do rasta, ali realizacija je bila viša i brža nego što smo to očekivali", kazao je potpredsjednik Vlade Grčić. Dodao je da se na primjeru zemalja koje su u EU ušle 10-ak godina prije nas može procijeniti kakav će nam biti razvoj i koja područja su nam najperspektivnija. Njegove riječi potvrđuje i ministar Gordan Maras koji ističe da je izvoz malih i srednjih poduzetnika porastao čak 15 posto i da je stoga taj sektor privrede najveći dobitnik hrvatskog članstva u Uniji.

Maras je tom prilikom kazao da je prošle godine ugovoreno 28 velikih projekata sufinanciranih iz EU fondova koji se upravo realiziraju, a kao najbolji primjer za njih navodi splitski Hotel Park koji je s investicijom od 90-ak milijuna kuna podigao svoju kvalitetu na razinu pet zvjezdica, a za što je iz Bruxellesa dobio bespovratnu potporu od 26 milijuna kuna. Taj hotel je proteklog tjedna otvorio svoja vrata nakon osmomjesečnih radova.

Maras je ponovio da je za malo i srednje poduzetništvo do 2020. osigurano oko milijardu eura, a samo do kraja ove godine će biti raspisani natječaji ukupne vrijednosti 4,3 milijarde kuna. Između ostalog, 150 milijuna kuna namijenjeno je poduzetnicima i obrtnicima za internacionalizaciju poslovanja, a 539 milijuna kuna za poduzetničku infrastrukturu. Ministar Tihomir Jakovina se i ovom prilikom pohvalio da je hrvatski Program ruralnog razvoja u Bruxellesu usvojen među prvima, a koliko je to važan dokument pokazuje i činjenica da ćemo preko njega moći povući 2,4 milijarde eura u narednih pet godina.

Program je sastavljen od 16 glavnih mjera te niza podmjera. Jakovina dodaje da je interes hrvatskih poljoprivrednika za novac iz EU fondova velik, no da je isto tako izvjesno da dio tih projekta neće biti prihvaćen. Za sada je u ovom sektoru, zbog nepotpunosti ili nekih drugih razloga, odbijeno projekata u vrijednosti 130 milijuna kuna. Najpopularnija je mjera za sufinanciranje proširenja gospodarskih objekata ili kupnje poljoprivrednog zemljišta te za nabavku nove poljoprivredne mehanizacije. U narednom razdoblju očekuje se da će veliki novac biti povučen za projekte u navodnjavanju.

Velika prilika leži i u zbrinjavanju otpada te gospodarenju sirovinama, a o čemu je govorio ministar Mihael Zmajlović. "Pitanje ekologije i zaštite prirode nije samo ekološko pitanje već i veliki gospodarski potencijal. U EU ekologija je davno prestala biti prepreka industrijskom razvoju, već je proces kroz koji se stvara visokoprofitabilno održivo gospodarstvo. Za primjer mogu reći da mi sada plaćamo 100-ine milijuna kuna da bi saniralo ono što se u proteklim desetljećima loše napravilo zbog loših političkih i gospodarskih odluka", kazao je Zmajlović. 

Turistički potencijal
Za ovaj sektor je do 2020. namijenjeno 21 milijarda kuna. Zaštita prirode je i veliki turistički potencijal, a zbog čeka je u nacionalne parkove i parkove prirode u proteklih nekoliko godina uloženo 300 milijuna kuna, a u narednom razdoblju će još i više. Osim gospodarenja otpadom i zaštitom prirode, Zmajlovićev sektor obuhvaća i energetsku učinkovitost, a što je također veliki potencijal. Ministar je kazao da je do sada 6000 vlasnika kuća zatražilo poticaje za energetsku obnovu svojeg objekta. Potpredsjednik Vlade Grčić, komentirao je da je svjestan da je administrativni postupak za dobivanje novca iz Europskih fondova kompliciran i dugotrajan, no na kraju se isplati. 

Konkurentnost
"Poduzetnici mogu dobiti prosječnu potporu za svoj projekt u visini 35 do 45 posto vrijednosti ukupne investicije. Svima je jasno da se s tom bespovratnom potporom može za toliko biti konkurentniji na tržištu pred onima koji takav poklon nisu dobili. Procedura je složena i stroga i nerijetko čitavi proces traje i duže od godinu dana, no uvjeren sam da se na kraju i isplati što će vam potvrditi svi poduzetnici koji su potporu dobili", kazao je Grčić.

Dodao je da je zadnjih godina vidljiv i trend decentralizacije, na kojoj inzistira i EU, a koja se očituje u činjenici da je prije dvije godine 90 posto administrativnog procesa aplikacije za EU fondove išlo preko države, a danas je taj postotak oko 50 posto. Grčić smatra da jedinice lokalne samouprave imaju dovoljno stručnog kapaciteta da bi odradile taj posao, a u čemu im pomažu i sve brojniji konzultanti. "Praksa Europske unije pokazuje da je oko pet posto ukupno alociranih sredstava iz Fondova otišlo na troškove tehničke pripreme projekta, dakle na konzultante", pojašnjava Grčić. Ako se zna da je za Hrvatsku u sedmogodišnjem razdoblju predviđeno gotovo 90 milijardi kuna iz EU proračuna, jasno je da bi konzultanti mogli dobiti i više od četiri milijarde kune. 

Odlazak mladih

Migracije su normalne i pozitivne

Kao jedina potencijalna negativnost hrvatskog ulaska u Europsku uniju se često spominje veliki odljev mozgova u zapadne zemlje, a što je posebice došlo do izražaja ovih dana nakon što je Njemačka ukinula sva ograničenja za naše radnike. Potpredsjednik Vlade Branko Grčić naglašava je migracija radne snage sasvim normalna stvar na slobodnom tržištu i da se to ne može niti ne treba ograničavati jer je ona, uostalom obostrana. "Potrebno je stvoriti uvijete da svi koji to žele mogu živjeti i raditi u Hrvatskoj. No, da će uvijek oni najsposobniji ići za boljom prilikom i većom plaćom, to je činjenica, ali isto tako će netko i željeti doći živjeti i raditi u Hrvatskoj. Iskustva iz baltičkih zemalja i Poljske pokazuju da je prvih godina njihovog članstva u Uniji došlo do migracije između pet i 10 posto ukupne radne snage. U Hrvatskoj te brojke nisu ni približno tolike", kazao je Grčić. Dodaje da statistika za proteklih 10 godina pokazuje da je u Hrvatsku došlo 10 tisuća više ljudi nego što je iz nje otišlo.