Međunarodni monetarni fond u svom izvještaju za Hrvatsku drugu godinu zaredom navodi da je 'hrvatski realni efektivni tečaj' umjereno precijenjen, ovaj put tri do deset posto.

To je pokazatelj kojim se naš nominalni tečaj prilagođava plaćama, produktivnosti i gospodarskim ostvarenjima drugih država. MMF nas je usporedio s 15 zemalja na istoku i jugoistoku Europe, ali Hrvatska narodna banka odbacuje cijelu računicu.

Procjena im je, kažu, sporna i neuvjerljiva, a MMF nepristran i nekonzistentan! Jedan od razloga zbog kojega guverner Vujčić prigovara MMF-u je i taj što su Hrvatsku uspoređivali s 'krivim' zemljama među kojima se, osim bivših jugoslavenskih republika, nalaze Ukrajina, Rusija, Kazahstan…

"Svoju kvantifikaciju i interpretaciju MMF temelji ponajprije na rezultatima dobivenim korištenjem arbitrarno odabrane metode usporedbe jediničnih troškova rada po zemljama, koja je nepouzdana i koju MMF u pravilu ne koristi pri ocjenjivanju realnih efektivnih tečajeva za druge zemlje", navode u središnjoj banci i dodaju, piše Večernji list, da bi rezultat bio drukčiji kad bi se samo Rusija i Kazahstan, zemlje koje nemaju mnogo sličnosti s Hrvatskom, isključile iz analize.

MMF je, međutim, ostao pri svome, ali tvrdnju o "umjereno" precijenjenom realnom efektivnom tečaju popratio je glavnim zaključkom da zbog zaduženosti u eurima "stabilnost tečaja kune prema euru nema održive alternative". Precijenjenost valute ni oni ne bi rješavali slabljenjem kune u odnosu na euro, nego strukturnim reformama i politikom plaća, a kao najveće kočničare rasta naveli su neefikasna državna poduzeća i nejasan sustav upravljanja kod kojega dolazi do preklapanja između različitih razina sektora države.

MMF konstatira da je oporavak počeo ali su nam plaće "i nadalje relativno visoke" u odnosu na primanja u usporedivim zemljama.

Cijeli članak pročitajte ovdje.