Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić izjavio je kako od izmjena Zakona o obveznim odnosima, koji predviđa sniženje zateznih kamata za stanovništvo i gospodarstvo, očekuje ogroman efekt i za poduzetnike i za građane, koje su previsoke zatezne kamate odvele u dužničko ropstvo i blokadu.

U Hrvatskom se saboru, naime, u utorak raspravlja o prijedlogu izmjena Zakona o obveznim odnosima, kojima Vlada namjerava sniziti zatezne kamate građanima i gospodarstvu. Zakonske zatezne kamate za odnose iz trgovačkih ugovora te ugovora između trgovaca i osoba javnog prava po predloženom bi se snizile sa sadašnjih 15 na 10,14 posto, a za poslovne transakcije između poduzetnika te poduzetnika i osobe javnog prava u kojima je osoba javnog prava dužnik s 12,14 na 10,14 posto, dok bi se za građane zakonske zatezne kamate snizile s 12 posto na 8,14 posto.

Upitan uoči svečanosti obilježavanja usvajanja Programa ruralnog razvoja Hrvatske kakve učinke očekuje od tih zakonskih izmjena, Grčić je odgovorio da očekuje "ogroman efekt".

"Mislim da je visoka zatezna kamate mnoge naše građane dovela u dužničko ropstvo i da je blokada za 300 tisuća ljudi sigurno u velikoj mjeri efekt upravo visoke zatezne kamate na sve vrste dugova. Naravno, tu pate i poduzeća i mislim da ovaj potez definitivno otvara prostor bitne redukcije te vrste troška i te vrste nameta", ocijenio je Grčić.

Osvrnuo se i na kritike oporbe kako Hrvatska ne povlači dovoljno sredstava iz fondova Europske unije, kazavši kako je to "krivo tumačenje onoga što jest stvarna situacija".

"Mi smo kompletni pretpristupni fond IPA iskoristili na način da smo ugovorili 100 posto sva sredstva, uključujući i 450 milijuna eura koje smo dobili kroz strukturne fondove za 2013. godinu. Dakle, kompletno smo to ugovorili i isplatili izvođačima radova negdje oko 560 milijuna eura. Kada gledate omjer raspoloživog i isplaćenog, to je negdje oko 69 posto, što je postotak koji je negdje u okviru prosjeka europskih zemalja u ovom trenutku, s time da imamo još godinu i pol dana vremena za trošenje tih novaca. Što se tiče novih novaca iz Financijske persepktive 2014.- 2020., tu smo na početku, kao i sve druge europske zemlje i ljudi koji nas kritiziraju bi to trebali jako dobro znati, posebno ako nešto znaju o EU fondovima", izjavio je Grčić.

Pritom je, upitan za ocjenu uspješnosti Hrvatske u privlačenju EU novca u dvije godine punopravnog članstva, kazao kako možemo biti relativno zadovljni.

"Problem je što su sredstva iz IPA programa ipak sedam do osam puta manja nego iz strukturnih fondova, tako da će nam za sredstva iz strukturnih fondova trebati sedam do osam puta više ljudi i više napora da sve tu ugovorimo i potrošimo", rekao je Grčić.

Podatak Državnog zavoda za statistiku, o snažnom rastu industrijske proizvodnje u svibnju, četvrti mjesec za redom, Grčić je, pak, ocijenio kao "najbolji pokazatelj da se stvari radikalno mijenjanju u Hrvatskoj".

To je i pokazatelj "da dobivamo jednu novu strukturu gospodarstva, koja ide prema industriji i turizmu, kao ključnim sektorima hrvatskog gospodarstva. Na valu rasta industrijske proizvodnje očekujemo da će i u drugom kvartalu BDP rasti, vjerojatno opet iznad očekivanih stopa", zaključio je Grčić.