Studio Nexar osvojio je prvu nagradu na natječaju za izradu idejnog arhitektonsko – urbanističkog rješenja za novu zgradu Tehnološkog parka Varaždin – Centar kompetencije za obnovljive izvore energije (TPV– CKOIE). U razgovoru sa Zdenkom Šarolić, ovlaštenom arhitekticom i direktoricom Studia Nexar, saznali smo nešto više o tome kako natječaji funkcioniraju i koliko je takva praksa uopće zahvalna, o nagradama, arhitekturi općenito i o planovima za budućnost.

Priznanje ovog tipa govori kako je vaše projekt u konkurenciji proglašen najkvalitetnijim arhitektonsko-urbanističkim rješenjem, kako biste komentirali ovakvu prilično zahvalnu titulu?

Vjerujem da arhitektura mora dati kreativan odgovor na svoju lokaciju i namjenu i s njima biti dubinski povezana. Kad imate zadatak napraviti veliku poslovnu zgradu na brisanom prostoru, a koja treba biti promotor održivosti i naprednih tehnologija, onda projektirate zgradu sa zelenim krovom koji izrasta iz terena i futurističke lebdeće poslovne volumene. Željeli smo da to ne bude samo još jedna poslovna zgrada, već da njena pojavnost definira prostor, potiče na akciju, otvara pitanja kao krugovi u polju, Arhimedovi krugovi….doza duhovitosti u rješavanju zadatka uvijek dobro dođe.

Svjesni smo da je nova zgrada Tehnološkog parka Varaždin bitno drugačija od trenutne konfekcije i drago mi je da je prepoznat naš originalan koncept. To potvrđuje da se isplati biti hrabar i razmišljati izvan uobičajenih okvira, izvan ustaljenih obrazaca. Ovaj uspjeh nije došao preko noći, već iza njega stoji više od desetljeća rada u struci, usavršavanja, natječajnih radova. Osobno sam koautor arhitektonskih rješenja za više građevina slične veličine – poslovne zgrade Akrap u Splitu i POS naselja na Visu, za koje smo osvojili druge nagrade, aparthotela u Zagrebu, studentskog doma u Dubrovniku, rekonstrukcije hotela u Varaždinu, bolnice u Astani. Realizacije su također raznolike – nekoliko urbanih intervencija i javnih prostora, stambene i poslovne zgrade, obiteljske vile, interijeri, smještajni objekti, manji proizvodni pogoni.

Ured ste osnovali 2004. godine, a od kad djelujete, sudjelovali ste na nekoliko natjecanja na kojima ste mahom osvajali prva i druga mjesta. Koliko vas priznanja ovog tipa motiviraju da se i dalje prijavljujete na natječaje? Da parafraziram, projekti na kojima ste osvajali nagrade prilično su različiti i vjerojatno zahtijevaju različitu metodologiju i planiranje, no u svakom ste se pokazali vrlo uspješnima. Za takvo što pretpostavljam da je vrlo zahtjevan proces, no uz nagrade koje ste osvojili za pretpostaviti je kako vas takvo što ne sprečava da se na iste prijavljujete?

Natječaj je poseban stručni izazov jer arhitektima daje veliku slobodu kreativnosti, tako da uz svakodnevnu borbu sa zakonskom regulativom i ostalim ograničenjima natječaje koristimo kao mentalnu vježbu. Izrada idejnih rješenja je za mene najljepši i najzabavniji dio struke. Uvijek ih započinjemo nečim što u uredu zovemo „skicn party“ – okupimo se oko praznog lista papira i onda diskutiramo moguće koncepte, prostorna ograničenja, programske postavke, potrebe budućih korisnika, vizure….Nakon toga provjeravamo volumene buduće zgrade, kako se uklapa u okoliš, koje nove odnose uspostavlja itd. Kad nam sve skupa dobro „sjedne“ na mjesto, kreće razrada detalja i finalizacija. Naravno da specifične namjene, kao na primjer muzeji, bolnice ili fakulteti zahtijevaju specifičan pristup i znanja o njihovoj funkciji, ali većinu tih informacija dobijemo projektnim zadatkom. Ostalo uspoređujemo sa izvedenim primjerima sličnih građevina, a osnova dobrog rješenja je postaviti jasne i jednostavne komunikacije – mora se znati gdje je ulaz i gdje su stubišta. Što se tiče raznolikosti natječaja i projekata, mogu samo reći da i inače svaki novi projekt započinjemo s istraživačkim radom – ne postoje dva identična projektna zadatka.

Može li se reći kako je arhitektura zahvalno struka u kojoj se kvaliteta ipak prepozna i cijeni?

Da, kvaliteta je stav i ako je ona stalni imperativ u poslu, doći će trenutak kada će biti prepoznata. Autorskim pristupom u svaki projekt nastojimo ugraditi neku dodanu vrijednost, od same ideje do završnih detalja. Nekada je to posebna uporaba materijala, drugi put prozor na neočekivanom mjestu. Vjerujemo da je ljepota u jednostavnosti i da naši klijenti kroz godine eksploatacije trebaju uživaju u dobrim i funkcionalnim rješenjima, a i da naši projekti trebaju podići ugled investitora i opravdati investiciju.

Put od idejnog koncepta do realizacije kompleksan je i uključuje brojne tehničke zahtjeve koje treba riješiti na zadovoljavajući način. Nije dovoljna samo dobra ideja, treba predvidjeti i znati mogućnosti izvedbe. Ako želiš postići neki poseban efekt, kao na primjer laminiranje stakla u blok debljine 30 cm, što se ne radi standardnom tvorničkom obradom, trebaš ući u područje eksperimenta i primjene novih tehnologija. Tako smo u izvedbi Spomenika braniteljima Domovinskog rata, u suradnji s tvrtkom Bokart prije 7 godina premijerno primijenili ručno hladno lijepljenje stakala. Zato područje naših kompetencija mora biti jako široko – sigurnost u korištenju, kvaliteta i način ugradnje, svojstva materijala, ekonomičnost izvedbe, održivost i energetska efikasnost, i brojni drugi.

Koliku ulogu igra Društvo arhitekata Zagreb u Vašem poslu? Možete li računati na njihova mentorstva prilikom izrade projektne dokumentacije i koliko urede poput vašeg potiču na natjecanja?

Strukovne udruge su najčešće provoditelji javnih natječaja i aktivno ih promoviraju, tako da su njihove stranice glavni izvori informacija o natječajima, ali i o stručnim predavanjima i zakonskoj regulativi. Igraju veliku ulogu u edukaciji javnosti i promociji struke.

S obzirom na socioekonomske uvjete u kojima se trenutno nalazimo, koliko su zapravo česti natječaji poput ovog u Varaždinu? Koliko ih ured poput vašeg zapravo možete kvalitetno i izvesti u jednoj kalendarskoj godini?

Protekla godina je imala iznimno velik broj natječaja, od kojih je nekoliko bilo sličnog opsega kao Tehnološki park Varaždin, a taj trend se nastavio i u ovoj godini, što je odlično. Čini mi se da je to znak oporavka tržišta, a sigurno je povezano i s povlačenjem sredstava iz EU fondova. Za izradu natječaja potrebno je uložiti dosta truda i vremena – u prosjeku mjesec dana za tim od troje do petero ljudi, a s obzirom da se sve radi uz redovno poslovanje, uglavnom se to pretvori u prekovremeni i noćni rad. Idejni koncept treba dobro i atraktivno prezentirati, izraditi 3d simulacije, napisati tekstualna obrazloženja i brojčane pokazatelje, ima tu dosta posla. Zato se držimo pravila od jednog do maksimalno dva natječaja godišnje.

Vaša izrada glavnog i idejnog projekta groblja u Ivancu u medijima je opisana riječima najviši arhitektonski standardi. Koliko su vaša struka i rad medijski popraćeni, smatrate li kako bi se o tako čemu trebalo pisati više?

Zadnjih godina je struka više medijski popraćena, i to je dobro, jer treba promovirati primjere dobre prakse. Arhitektura definira sav ljudski artikuliran prostor i koliko god je proizvod trenutne kulturne i gospodarske situacije, toliko ima dalekosežne implikacije – utječe na turizam, percepciju gradova kao takvih, identifikaciju ljudi i mjesta. Tu je odgovornost arhitekata velika i vrijedno je istaknuti uspjehe onih koji se u tome trude biti izvrsni.

Koliko stručnjaka i koje vrste znanja uključuje izrada arhitektonsko – urbanističkog rješenja?

Za natječajna rješenja se zbog kratkih rokova suradnici najčešće uključuju samo konzultativno, osim ako natječajnim programom izričito nije tražena detaljnija obrada u nekom segmentu. Daljnja tehnička razrada je kompleksan interdisciplinaran proces u koji uključujemo brojne suradnike – inženjere građevine za projekt konstrukcije, projektante hidro, elektro i strojarskih instalacija, prometne stručnjake, krajobrazne arhitekte, stručnjake za područja zaštite od požara i zaštite na radu, geodete, geomehaničare, razne tehnologe. Sve tehničke struke usklađuju svoja rješenja u jednu cjelinu, prema zadanom cilju i tako nastaje projekt za ishođenje dozvole i za izvedbu.

Možete li nam reći nešto više o planovima za budućnost? Što je sljedeće na čemu ćete raditi?

Nastavit ćemo raditi natječaje, u svakom slučaju. Završit ćemo tekuće projekte Muzeja planinarstva, multifunkcionalne kino dvorane, đačkog doma, a nadamo se i da će najavljeni projekti glavnog trga u Ivancu i tržnice u Lepoglavi, za koje smo izradili idejna rješenja, uskoro ići u realizaciju. Proteklih godina smo stekli iskustvo u izradi brojnih projekata javne i poslovne namjene od ideje do realizacije, pa razvoj planiramo u tom smjeru.