Razine plaća u privatnim nasuprot državnim tvrtkama često su predmet polemika, a najnoviji prilog za njih stigao je iz Fine.
Stotinjak tisuća zaposlenih u tvrtkama u državnom vlasništvu za svoj je rad lani u prosjeku dobivalo više od trećine veće mjesečne neto plaće u odnosu na zaposlene kod privatnih poslodavaca, pokazuje Finina analiza financijskih izvještaja poduzetnika (obveznika poreza na dobit, bez banaka i osiguranja). Kod blizu 900 državnih 'poduzetnika' prosječna je plaća stotinjak tisuća zaposlenih iznosila 6234 kune, dok je oko 650 tisuća zaposlenika kod 102.000 privatnih poduzetnika u prosjeku bila 4529 kuna.
4878kn
iznosila je prosječna plaća na razini svih poduzetnika
Na razini svih poduzetnika prosjek je bio 4878 kuna. Dok su privatne tvrtke razinom plaća ovaj put bile 7,2 posto ispod prosjeka, one u mješovitom vlasništvu prosjek su malo podigle jer je oko 75.000 zaposlenih u 'mješovitim' tvrtkama lani imalo 6100 kuna plaće, odnosno tek malo niže od 'čisto' državnih tvrtki. Kako ističu analitičari Fine, najmanje obračunate plaće bile su kod malih i ujedno najbrojnijih poduzetnika (4063 kune). Istodobno, kod srednjih su bile 7,4% iznad prosjeka, a s gotovo 6000 kuna prosječne plaće veliki su poduzetnici od prosjeka odskakali gotovo 23 posto.
Finina analiza, na žalost, ne bavi se specifičnostima, odnosno razlikama između tih skupina poduzetnika u pogledu obrazovne strukture, broja radnih sati i slično. No, ako je suditi prema nedavno objavljenu radu stručnjaka Ekonomskog instituta na tu temu, razlike između privatnog i javnog sektora u udjelima viših stupnjeva obrazovanja daleko su izraženije kad je posrijedi 'uži' javni sektor (školstvo, zdravstvo) dok državna poduzeća ne odstupaju previše udjelom obrazovanijih u odnosu na privatna.
Uz to, prema EIZ-u, u privatnom se sektoru za plaću u prosjeku radi više sati. Nasuprot tome, računa se da je praksa prikrivenih isplata učestalija kod (malih) privatnih poduzetnika, no pouzdanih podataka nema. Kako bilo, najviše su plaće u nekoliko djelatnosti u kojima je država vlasnički jako prisutna. Prednjače dva energetska biznisa, nafta i struja, a slijede ih IT i financijski sektor te nekretninski biznis.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.uhljebničke plaće moraju i biti veće za trećinu, jer minimalno trećinu radnog vremena ne provode na poslu
Treba ukinuti plaće i uvesti trampu pa tko nešto proizvede neka živi, ostali (zna se koji) ako ne znaju ništa napraviti slobodno neka pocrkavaju!
Dok je mesa i bombona nećemo iz tog vagona! Treba natjerat jasličare na rad i drastično im umanjiti prihode!
Naravno da su veće. koliko imamo izmišljenih nameta i doprinosa, mogu kako hoće.
Samo će i tome jednom doći kraj, pa će im onda vjerojatno netko drugi biti kriv.
Po današnjim tiskovinama za sve kaj ne bude dobro bit će kriva Grčka. A sutra? Možda Borneo ili Mindanao!? Previše je onih koji ne stvaraju novu vrijednost kapitala, već samo kapital troše i to uzalud i beskorisno.
Uključite se u raspravu