Hrvatska je Europskoj komisiji prijavila 25 projekata u vrijednosti 9 milijardi eura. Investicijski plan za Europu sveobuhvatna je mjera i rješenje koje se dugo čekalo. Prilika je to koju trebamo iskoristiti",rekao je predsjednik HGK Luka Burilović otvarajući u petak konferenciju Investicijski plan za Europu – prilika za Hrvatsku.  

Prilika za Hrvatsku
Komorski stručnjaci tvrde da bi ostvarivanje planiranog za Hrvatsku značilo rast BDP-a od 0,8 do 0,9 posto. Predsjednik HGK smatra kako je vrijeme da Hrvatska kao casino ekonomija, u kojoj je primarno trgovanje robom, a ne stvaranje dodane vrijednosti, promijeni svoj identitet, i to putem privatnih ulaganja. "EU je prepoznala da je pitanje ulaganja ključno za povratak na stare staze slave, a to je i nova prilika za Hrvatsku", kazao je  potpredsjednik Vlade RH i ministar regionalnoga razvoja i fondova EU Branko Grčić, dodavši kako je riječ o ulaganjima u propulzivne sektore:  energetiku, širokopojasni pristup internetu, obrazovanje, istraživanje i razvoj, malo i srednje poduzetništvo, prometnu i drugu infrastrukturu te obnovljive izvore energije.

Hrvatska se od početka uključila u proces s većim naglaskom na javni sektor, a na sugestiju EK, uključeni su značajnije i privatni projekti. Ministar Grčić objasnio je kako je riječ o projektima s nešto većim rizicima koji nisu atraktivni komercijalnim bankama i institucijama.  Značaj investicija za gospodarska kretanja u RH naglasio je i viceguverner Hrvatske narodne banke Vedran Šošić, napomenuvši kako u Hrvatskoj investicije objašnjavaju većinu dinamike gospodarskih aktivnosti prije i poslije recesije.

"Investicije su ključna komponenta koja pridonosi rastu BDP-a, a pad investicija razmjeran je padu BDP-a. Većina pada investicija tijekom recesije dolazi od privatnog sektora, a u RH je pad investicija bio i u javnom sektoru. Snažniji je pad investicija u zemljama s većim sudjelovanjem graditeljstva u BDP-u", rekao je Šošić te dodao kako financiranje u RH ne objašnjava pad investicija. Važna odrednica za kretanja investicija jest regulatorno okruženje, stoga je važno uklanjanje barijera kako bi se olakšale investicije.      

Pohvale Bruxellesa
Pomoćnik direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Dražen Mršić istaknuo je kako je osnovani Europski fond za strateška ulaganja (EFSI) legislativno potvrđen krajem svibnja te se očekuje da će s početnom 21 milijardom eura dosegnuti 68,5 milijardi eura, a očekuje se i da će ukupna izravna ulaganja iz EFSI-a na razini EU biti 315 milijardi eura. "Sedam je članica EU izrazilo namjeru ulaganja sredstava; među njima su razvojne banke Njemačke, Poljske, Španjolske, pa i Slovačke", rekao je Mršić te napomenuo da će ta ulaganja u EU generirati u sljedeće tri godine između 330 i 340 milijardi eura u proračunu te otvaranje 1,3 milijuna novih radnih mjesta.

Direktor Zračne luke Dubrovnik Roko Tolić naglasio je kako će projekt izgradnje Zračne luke Dubrovnik, vrijedan 246 milijuna eura, pridonijeti ulaganjima u RH te novom zapošljavanju, ali i zadovoljavanju kriterija sigurnosti u zračnom prometu. "Realizacija tog projekta katalizator je gospodarskog rasta", istaknuo je Tolić. Povjerenica Europske komisije za mobilnost i promet Violeta Bulc, istaknula je financiranje područje prometa, mreže od devet koridora, u vrijednosti 26 milijardi.

"Hrvatska je dobro pozicionirana, prijavila je nekoliko projekata, a  rezultati će biti poznati u srpnju", dodala je Bulc. Pohvalila je projekt Dubrovačke zračne luke, koji je među prvima u EU dobio sredstva. Perspektivni su i prometni projekti za povezivanje unutar Zapadnog Balkana. Naglasila je važnost Junckerova fonda, kao prvog fonda takve vrste.  Fond je i inovacija te predviđa ulaganja s mnogo više rizika, a Europska komisija daje jamstva od 3,6 milijardi eura kako bi se potaknuli ulagači za sudjelovanje u projektima. "Osnovno je poznavati kako se obratiti fondu, kriterije i uvjete za projekte te je važno prilagođavati regulativni okvir", istaknula je Bulc.