Nakon trinaest godina Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) izlazi iz vlasništva nad drugim po veličini kreditorom u Hrvatskoj, Privrednom bankom Zagreb (PBZ). Svoju petinu vlasništva prodat će talijanskoj Intesi SanPaolo, većinskom vlasniku PBZ-a koji time zaokružuje vlasništvo na gotovo 97,5 posto.

EBRD izlazi na temelju ranije ugovorene ‘put’ opcije koja omogućuje prodaju cjelokupnog udjela od 20,8 posto, a transakcija bi se trebala zaključiti 16. lipnja, priopćili su iz londonskog sjedišta banke na čijem je čelu Suma Chakrabarti. Europska razvojna banka u PBZ je ušla tijekom druge runde privatizacije 2002., kad je zajedno s talijanskom Intesom sudjelovala u potpunoj privatizaciji provođenjem restrukturiranja. Tri godine kasnije EBRD je uložio dodatnih 53 milijuna eura, čime je ukupna investicija u PBZ dosegnula 167 milijuna eura.

“Odlučili smo prodati naš udio u Privrednoj banci Zagreb zbog uspješnog razvoja banke unutar Intesa SanPaolo grupe. Kao dioničar, EBRD je bio u mogućnosti pridonijeti dobrom poslovanju PBZ-a i zadovoljni smo rezultatima”, rekao je direktor za financijske institucije Nick Tesseyman. Dodao je da ostaju partner PBZ-u i da su ga spremni dodatno financirati. Dugogodišnji čelnik PBZ-a Božo Prka izrazio je zahvalnost EBRD-u na dugogodišnjem strateškom partnerstvu i povjerenju.

Od početka poslovanja u Hrvatskoj 1991., EBRD uložio više od 3,1 milijardu eura u više od 170 projekata. Trenutačna vrijednost portfelja u Hrvatskoj doseže 1,3 milijarde eura, a više od dvije trećine investicija usmjereno je u privatni sektor. Osim klasičnog kreditiranja, Europska razvojna banka ušla je u vlasništvo niza domaćih kompanija. Premda je u takvim slučajevima izlazak predviđen načelno unutar pet godina, to se često protegne i na desetak i više, kao u slučaju PBZ-a. U banci kažu da ne forsiraju izlazak iz tvrtki, već da to ovisi o prilikama na tržištu. “Uvijek se na početku dogovorimo kako i kada planiramo izaći. Podravka i Pliva, koje su bile među prvim equity investicijama i iz kojih smo izašli prije desetak godina, ujedno su primjeri uspješnih equity investicija”, kaže direktorica EBRD-a za Hrvatsku Vedrana Jelušić Kašić. No, bez obzira na prirodni izlazak iz vlasničke strukture, banka nastavlja pratiti razvoj tvrtke ili financijske institucije, ovisno o potrebama projekta i razvojnoj strategiji. EBRD je tako iz vlasništva Podravke izašao 2003., što je dogovoreno još 1998., no i dalje stoje uz koprivničku kompaniju, pa su tako prošle godine sudjelovali u sindiciranom kreditu u iznosu od više od 70 milijuna eura.

Inicijalnim ulaskom u kapital Agrokora 2006. EBRD je imao osam posto udjela koji se postupno smanjivao, pa je danas on na dva posto. Kao primjer dugogodišnje uspješne suradnje Jelušić Kašić ističe aranžmane s Atlantic grupom. “Prošle godine podržali smo izgradnju nove tvornice energetskih pločica u Novoj Gradiški. U ožujku ove godine smanjili smo svoj vlasnički udio prodajom 2,55 posto vlasničkog udjela kako bismo pomogli daljnjem povećanju likvidnosti dionica povećanjem njihove količine na tržištu”, kaže. EBRD je i dalje vlasnik 5,98 posto vlasništva u Atlanticu, što je tržištu signal povjerenja banke za buduće planove kompanije Emila Tedeschija.

Tijekom 2013. EBRD je u Hrvatsku uložio oko 288 milijuna eura u 19 projekata, a sličan ritam nastavio se prošle godine s uloženih 297,5 milijuna eura u 21 investiciju. Gledano povijesno, najviše novca, ukupno 386 milijuna eura uloženo je 2010. godine u 13 projekata, pa je primjetan trend pada prosječne veličine investicija, dok se broj manjih ulaganja povećava.

Premda u imenu nosi titulu ‘razvojna’, u što će uložiti banka ocjenjuje isključivo na tržišnim principima, pa struktura financiranja odražava potražnju i stanje na tržištu. Kad se špekulira o potencijalnim privatizacijama, ma koliko rijetke bile, vrlo često se špekulira upravo s imenom EBRD-a, kao u slučaju najavljene privatizacije Hrvatske poštanske banke (HPB). Dva kreditora ranije su razgovarala u nekoliko navrata, čak i ove godine, no zasad čini da je ulazak u HPB vrlo neizvjestan.