Svojevrsnog ujedinjavanja europskih tržišta kapitala ne trebamo se bojati, ali je pitanje imamo li što ponuditi, ocjenjuju hrvatski financijaši. Europska komisija pokrenula je inicijativu kojoj je cilj omogućiti kompanijama jednostavnije prikupljanje kapitala na burzama nakon što su protekle godine pokazale da su za mnoge poduzetnike vrata banaka čvrsto zatvorena.

Harmonizacijom i liberalizacijom europskih burzi uklonio bi se dio barijera, barem do 2019. kada ističe mandat sadašnjoj garnituri u Bruxellesu. Čelnica Zagrebačke burze Ivana Gažić kaže kako se harmonizacije ne trebamo bojati jer će to značiti da su naša izdanja lakše dostupna inozemnim investitorima koji su već sada jedan od glavnih pokretača likvidnosti na hrvatskom tržištu.

“Međutim, mi nemamo dovoljno velikih, likvidnih izdanja koja bi bile dovoljno zanimljiva velikim stranim institucionalnim investitorima”, naglašava Gažić. Dodaje da je hrvatsko tržište dosta dugo čekalo da se obistine teze ekonomske teorije prema kojima se kompanije počnu okretati burzama kada im banke zatvore vrata. “Izdvojila bih u tom kontekstu primjer Tankerske Next Generation gdje se njihova kupnja brodova ne bi dogodila da nije bilo burze. Banke u ovom trenutku vjerojatno ne bi htjele financirati ovakve projekte u punom opsegu”, ocjenjuje Gažić.

Analitičar tržišta kapitala Erste banke Anto Augustinović smatra da hrvatsko tržište kapitala, kao i ostala tržišta kapitala u EU, načelno može imati koristi od mjera liberalizacije, ukoliko sudionici na tržištu prihvate i iskoriste potencijal eventualno boljeg tržišnog okvira.

“Dakle, naglasak je na sudionicima, odnosno na spremnosti tvrtki da diversificiraju i optimiziraju izvore financiranja. To jest, da osim duga prikupljaju i vlasnički kapital, kao i na spremnosti investitora da dio viška sredstava ulože u takve instrumente”, kaže Augustinović.

Ivana Gažić misli da nam treba mnogo više investicijskih društava koja će izdavateljima pokazati da je prikupljanje kapitala na tržištu moguće. “Ne mislim da će harmonizacijom tržišta naše kompanije pokušati prikupljati kapital na stranim burzama, osim najvećih. Na našem tržištu ima dovoljno sredstava u mirovinskim i investicijskim fondovima koji mogu ‘progutati’ većinu potencijalnih izdanja domaćih tvrtki”, zaključuje Gažić.