Nekretninski balon koji je u prošlom desetljeću pogurao cijene nekretnina u tranzicijskim državama još se nije ispuhao.

U Hrvatskoj su se do početka globalne financijske krize cijene nekretnina udvostručile, u Slovačkoj su porasle jedan i po puta, Češkoj 1,7 puta, Sloveniji nešto jače nego u Hrvatskoj gdje su cijene i sada 30-ak posto niže od tadašnjih rekorda, istakao je Dubravko Mihaljek, analitičar BIS-a, banke za međunarodna poravnanja u Baselu koji je jedan od sudionika ekonomske konferencije središnje banke koja se održava u Dubrovniku.

Mnoštvo faktora

U situacijama u kojima tržište nije pod utjecajem balona, cijene nekretnina formiraju se pod utjecajem mnogih faktora kao što su visine kamatnih stopa, cijene najma, razina dohotka, zaposlenosti, demografskih faktora, inozemne potražnje, investicijskog okruženja i slično. Koristeći se povijesnim podacima o kretanju cijena nekretnina Mihaljek je pokazao da na cijene nekretnina najviše utječe rast BDP-a (gotovo 1:1), dok rast kamatnih stopa djeluje u obrnutom smjeru. Njemačka je bila jedna od rijetkih europskih država gdje su i nakon 2000-te godine, kad se na drugim tržištima počeo stvarati balon, potaknuti kreditnom euforijom, cijene nekretnina godišnje povećavale 2 posto, za razliku od Hrvatske gdje su rasle 10 posto ili baltičkih država za trećinu.

Razina duga

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić rekao je u razgovoru s novinarima kako ne očekuje da će zemlja moći prihvatiti euro kao službenu valutu sljedećih pet godina. Tek kad se to dogodi i kada prihodi, štednja i dugovi budu u istoj valuti, riješit ćemo se tečajnog rizika.

“Razumijem izvoznike koji traže deprecijaciju kune, svi oni koji nemaju ulazne troškove vezane uz euro naravno da odgovara deprecijacija, ali cjelokupnom hrvatskom gospodarstvu to ne odgovara i to bi povećalo razinu duga i djelovalo bi prorecesijski”, rekao je Vujčić.