Uspostavljanjem jedinstvenog digitalnog tržišta europsko gospodarstvo moglo bi generirati oko 400 milijuna eura dodane vrijednosti godišnje, istaknuto je u ponedjeljak u Zagrebu na predstavljanju Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu, koju je Europska komisija prihvatila početkom svibnja.

"Jedinstveno digitalno tržište može generirati više od 400 milijuna eura dodane vrijednosti današnjem gospodarstvu, no za njegov potpuni razvoj potrebna su lakša i jednostavnija pravila, veća prekogranična interakcija poduzeća i građana, novi jednostavniji regulatorni okvir i potpuna primjena zakona na europskoj razini", kazao je Vedran Kružić, pomoćnik ministra gospodarstva.

Istaknuo je da digitalna ekonomija ulazi u sve gospodarske sektore i vodeća je tema u Europi. "Transformacija koju ona radi u poslovanju i životu svih nas je izazov na koji moramo kao društvo adekvatno odgovoriti", istaknuo je Kružić, dodavši da treba iskoristiti potencijal europskog tržišta i povećati prisustvo domaćih kompanija na internetu, ali i povjerenje građana u kupnju putem interneta.

Ukazao je da je krvotok razvoje digitalne ekonomije infrastruktura, a da se prema nedavno objavljenom indeksu razvoja digitalne ekonomije i društva (DESI) Hrvatska nalazi na posljednjem mjestu u Europi i da ima najveći trošak širokopojasnog interneta po bruto dohotku stanovništva.

Europska komisija je početkom svibnja prihvatila Strategiju jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu (DSM strategija), definiravši jasne ciljeve za stvaranje povezanog tržišta, na kojem bi se stvorili ujednačeni uvjeti i za poduzeća i za potrošače u digitalnom dobu. U sklopu toga, Komisija predlaže 16 ključnih mjera u tri glavna područja, a konkretne zakonodavne prijedloge za provedbu tih mjera namjerava pripremiti do kraja 2016. godine.

U cilju boljeg pristupa potrošača i poduzeća robi i uslugama na internetu u cijeloj Europi, Komisija zahtjeva hitno uklanjanje ključnih razlika i prepreka za prekogranične aktivnosti na internetu. Radi stvaranja odgovarajućih uvjeta za procvat digitalnih mreža i usluga, pak, zahtijeva brzu, sigurnu i pouzdanu infrastrukturu i usluge pružanja sadržaja te odgovarajuće regulatorne uvjete za inovacije, ulaganja, pošteno tržišno natjecanje i ravnopravne uvjete. A kako bi se iskoristio puni potencijal rasta europskog digitalnoga gospodarstva, Komisija traži ulaganja u infrastrukturu i tehnologije ICT-a.

"Digitalno gospodarstvo raste 5 do 7 puta brže od ostalih gospodarskih sektora, a prilike za rast i inovacije često imaju digitalan predznak u gotovo svim sektorima gospodarstva", kazao je Zoran Stančić, zamjenik glavnog direktora Glavne uprave za komunikacijske mreže, sadržaje i tehnologije (DG CONNECT) Europske komisije. "Iako ICT u EU predstavlja samo 5 posto BDP-a, više od 30 posto rasta BDP-a izravno je povezano s ICT-jem", dodao je.

Kako je istaknuo, strategija bi trebala odgovoriti na mnoga bitna pitanja, poput primjerice problema digitalne diskriminacije, sigurnosti na internetu, zaštite privatnosti, ali i na potrebu povećanja povjerenja u usluge i proizvode digitalne ekonomije te razvijanja digitalnih vještina i znanja.