Predstavnici nevladine organizacije World Wildlife Fund (WWF) i uprave parka prirode Hutovo blato nedaleko Čapljine upozorili su u petak da bi ovaj jedinstveni rezervat endemskih biljnih i životinjskih vrsta mogao nestati zbog preusmjeravanja voda iz rijeka Neretve i Trebišnjice i izgradnje hidroelektrana u istočnoj Hercegovini, priopćeno je iz WWF Adria.

Na Hutovu blatu u petak je obilježen 20. godišnjice Parka prirode Hutovo blato i svjetskog dana okoliša, te je predstavljen akcijski plan za spas ovoga rezervata.

„Izgradnja hidroelektrana i prateće infrastrukture prouzročila je zarastanje močvara, podizanje dna i nestanak brojnih vrsta ptica, vodozemaca i biljaka. Ukoliko želimo spasiti ovo iznimno prirodno područje potrebno je usvojiti snažne mjere sanacije tih ekosustava, a to je moguće samo suradnjom svih dionika, od lokalnih i federalnih vlasti, do elektroprivreda koje koriste te vode“, rekao je Zoran Mateljak iz WWF-a.

Na prigodnom skupu u Hutovu blatu su predstavljeni i službeni rezultati WWF-ovog Izvješća o stanju planeta (Living Planet Report) za BiH te rezultati zimskog brojanja ptica uz film „Ptice Hutovog blata“.

Prema priopćenju u posljednja dva desetljeća Park prirode Hutovo blato suočio se s brojnim izazovima, a pritisci na njegove ekosustave svake se godine povećavaju, posebice zbog razvoja hidroenergetike u slijevu Neretve i Trebišnjice.

„Zdravi i funkcionalni ekosustavi temelj su naše budućnosti. Ekosustavi Hutova blata su među najproduktivnijim u BiH i nude cijeli spektar gospodarski važnih usluga, od podržavanja turizma, poljoprivrede i ribolova, do pročišćavanja voda i ublažavanja poplava, koje su samo 2014. izazvale milijunske štete“, rekao je novinarima Nikola Zovko, direktor Parka prirode Hutovo blato.

WWF i PP Hutovo blato predstavili su Akcijski plan za revitalizaciju močvara, čija se površina od izgradnje hidroenergetskih postrojenja u slivu Neretve i Trebišnjice drastično smanjila. Izgradnjom hidroelektrane Dabar unutar projekta Gornji horizonti u istočnoj Hercegovini i preusmjeravanjem dodatnih količina podzemnih voda, močvare Hutovog blate, a s njima i brojne biljne i životinjske vrste, mogle bi potpuno nestati, upozoreno je na skupu.

Iz WWF-a i "Hutova blata" uputili su poziv prije svega Elektroprivredi Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, ali i Elektroprivredi Republike Srpske te Elektroprivredi Hrvatske, kao korisniku značajne količine vode iz Trebišnjice koja ide prema Dubrovniku, da pomognu da se u Hutovu blatu konačno zaustavi uništavanje zaštićenog područja i počne s revitalizacijom njegova ekosustava.