Nove odredbe Stečajnog zakona u znaku jačanja zaštite vjerovnika i transparentbosti u primjeni od 1. srpnja, uz opći porast kulture plaćanja trebale bi zbog pravovremenog pokretanja procedura povećati udio u naplati tražbina u stečajevima.

Ta temeljna slabost dosadašnjeg sustava, što je posljedica zakašnjelih stečajeva, ogleda se i kroz sljedeći pokazatelj: od 586 stečajeva u posljednje tri godine svega ih 4,4% ima imovinu. Novo, pak, rješenje predviđa sustav u kojem nakon 60 dana blokade dužnik gubi pravo na predstečajni postupak, dok nakon 120 dana kontinuirane blokade slijedi stečaj. Istaknuo je to na Okruglom stolu održanom u sklopu konferencije pod nazivom 'Kako izbjeći mogućnost stečaja' u organizaciji PricewaterhouseCoopers Hrvatska član Radne skupine za izmjene Stečajnog zakona Mićo Ljubenko. No, uz strožije uvjete i kraći predstečaj za savjesne dužnike, naglasio je i ulogu stečaja po sili zakona kao kazne.  

Naplata iz imovine dužnika u stečaju za neosigurane vjerovnike prosječno danas iznosi oko 3%, a da će se to promijeniti na bolje smatraju i u Ministarstvu financija. Potvrdila je to Anđa Redžić, savjetnica u Uredu ravnatelja Porezne uprave, najavivši i da je Fina spremna za navalu stečajeva. Spremno je i trgovačko sudstvo, kazala je Renata Duka, pomoćnica ministra pravosuđa, koje će u skraćenom postupku s tržišta pomesti oko 16 tisuća blokiranih subjekata. Posrijedi su dužnici koji dugo rade nered na tržištu, nemaju imovinu, ni radnike, a ne ispunjavaju uvjete za brisanje po članku 70.a Zakona o sudskom registru. Prema Duki, trošak ovog čišćenja izbjegnut je napuštanjem objave oglasa u Narodnim novinama. Tu će ulogu preuzeti oglasna ploča suda.

"Rasterećujemo i trgovačke sudove jer će nestati 17.000 parnica koje se odnose na mrtve subjekte, a lani se na njih odnosilo čak 70% presuda", rekla je Duka ukazujući i na pripreme izmjena Zakona o sudskom registru u cilju povezivanja e-oglasne ploče sudova sa sudskim registrom. Tvrtke će uz naknadu na dnevnoj bazi dobiti ulaz u dragocjene podatke registra za sve subjekte. Ta će opcija, i to zbog troška, biti najzanimljivija upravo većim sustavima. Iznos naknade odredit će ministar pravosuđa, a u EU on se kreće između 30 i 40 tisuća eura godišnje.

Od 395 stečajnih upravitelja 50-ak ih nikad nije vodilo stečaj, pa će se problem neiskustva riješiti dvjema listama upravitelja, uz imenovanja onih iskusnih slučajnim odabirom. Unatoč pritiscima koji dolaze i iz sudstva, od ovog rješenja neće se odustati, rekla je Duka. A neće se odustati ni od prijedloga da nakon stečajnog upravitelja vjerovnici za svoj račun mogu pobijati pravne radnje dužnika na umanjenju imovine prije stečaja. Po novome će za predstečajnu nagodbu trebati glasati natpolovičan broj vjerovnika s dvije trećine tražbina, a po mišljenju Ljubenka teže će se postići suglasnost 51% vjerovnika, nego dobiti glasove koji čine 2/3 tražbina. 

Kako izbjeći stečaj?

Raste rizik od bankrota 

Suprotno isticanju da raste nelikvidnost, Hrvoje Zgombić, predsjednik Uprave PwC Hrvatska, tvrdi da je od 2008. do 2014. zabilježen trend pada potraživanja u svim analiziranim područjima, iako su ona još uvijek na visokim razinama. "Ono što će se dogoditi bit će dosta loše za mnoge kompanije: javni dug od 290 milijardi kuna je neodrživ, te će u uvjetima stezanja potrošnje i nemogućnosti daljnjeg kreditiranja mnoge kompanije morati razmišljati kako izbjeći mogućnost stečaja."