Komentari o amerikanizaciji i privatizaciji zdravstva i primarne zdravstvene zaštite, koja bi navodno uslijedila zbog većeg broja koncesija u domovima zdravlja, nemaju veze sa stvarnošću i izazivaju histeriju koja nije potrebna ni pacijentima ni zdravstvenom sustavu, ustvrdio je za Poslovni dnevnik Zoran Knežević, predsjednik Udruge privatnih poliklinika, bolnica, lječilišta i ustanova za zdravstvenu skrb Hrvatske udruge poslodavaca.
Riječ je o prijedlogu Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koji je od prošloga tjedna u javnoj raspravi, a ukida ograničenje od maksimalno 70 posto udjela koncesionara u domovima zdravlja te prepušta osnivačima odluku o broju koncesionara. Udruga privatnih zdravstvenih ustanova podržava predložena rješenja Ministarstva zdravlja jer smatra da će ona povećati kvalitetu zdravstvene zaštite i prava pacijenata. Kad je posrijedi "privatizacija", Knežević podsjeća na to da privatne zdravstvene ustanove od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje dobivaju tek dva posto proračuna, što se novim zakonom neće mnogo izmijeniti.
70posto
maksimalan je udjel koncesionara u domovima zdravlja, to ograničenje Ministarstvo zdravlja želi ukinuti
"Najviše me čude stavovi sindikata koji kao da ne znaju da su u ordinacijama u koncesijama duplo veće plaće, da se najavljuju zapošljavanja liječnika i sestara. Koncesionari investiraju u opremu i edukaciju i smanjuju trošak državi i osnivaču te pružaju kvalitetniju skrb pacijentima, i svi su na dobitku. I danas s ograničenjem od 70 posto pacijenti i ne znaju koji su liječnici u koncesiji. To ih nije ni briga, važno im je da dobiju uslugu", objašnjava Zoran Knežević, inače vlasnik Poliklinike Vita u Šibeniku, koja ima ugovor s HZZO-om za preglede magnetskom rezonancom.
"Uređaj za MR košta milijun eura, plus ulaganje u edukaciju i prostor, a HZZO jedan pregled plaća 668,80 kuna, bila posrijedi javna ili privatna klinika. Bolnica sebi takvo ulaganje ne može priuštiti, a pacijentima je bitno da dobiju uslugu. Na tom primjeru se vidi važnost razvoja privatnog sektora i sinergije javnog i privatnog zdravstva, čime će se rasteretiti javni sektor, smanjiti liste čekanja, a pacijenti će moći birati gdje će obaviti uslugu. U današnjim uvjetima pacijenti nemaju mnogo izbora", ističe Knežević.
HUP također podržava izmjenu Zakona koja će smanjiti rad liječnika na crno, propisujući trgovačkom društvima da kao i zdravstvene ustanove moraju zapošljavati liječnike i medicinske sestre te udovoljavati minimalnim tehničkim uvjetima. "To će zaustaviti rad na crno u trgovačkim društvima koja su u posljednje vrijeme nicala kao gljive poslije kiše, angažirajući liječnike na crno, unatoč tome što u posljednjih godinu dana nije izdana nijedna dopusnica za dopunski rad. Nije čudo da se potiho lobira protiv tog propisa jer će mnogima pomrsiti račune", ističe Knežević.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu