Crna Gora i ostale zemlje u regiji ulažu značajne investicije u gradnju ekološki štetnih termoelektrana kako bi prodale jeftinu struju Europskoj uniji, dok Unija pokušava smanjiti svoju ovisnost o ruskom plinu, piše EurActiv, dodajući da dužnosnici EU nerado koriste pregovore o energetici i zakone u području trgovine kako bi te zemlje prisilile na primjenu standarda kojima je cilj smanjenje onečišćenja zraka.

Crna Gora, Srbija, BiH, Makedonija, Kosovo, (kao i Ukrajina), planiraju izgradnju termoelektrana ukupnog kapaciteta 14,82 gigavata, od kojih će neke biti dodatak postojećim kapacitetima, navodi se u studiji koju je naručila nevladina udruga CEE Bankwatch. Te zemlje su članice Energetske zajednice čiji ugovor ne dopušta ograničenja uvoza, rekao je izvor iz EK za EurActiv, ali članstvo znači da se svi moraju pridržavati istih pravila za zaštitu okoliša.

Iz Centra za europske reforme (CER) navode da nove termoelektrane u Srbiji, Crnoj Gori i Ukrajini, državama koje znatno povećavaju korištenje ugljena, nisu dovoljno napredne da bi se smanjila emisija toksičnih čestica kao što je sumpor-dioksid, dok je primjena tehnologija koje smanjuju emisije sumpor-dioksida pravno obvezujuća u EU.